hrvatski

Njega proredom u starijoj sastojini hrasta lužnjaka s običnim grabom

Istraživanje je obavljeno na području Šumarije Vinkovci u Gospodarskoj jedinici Kunjevci, u odsjeku 30a. Istraživanjem je ispitana primjena metode prorjede po Dekaniću (Dekanić, 1980) i intenziteta prorjede po Matiću (Matić, 1986) u starijoj sastojini (105 godina) hrasta lužnjaka s običnim grabom. Metoda prorjede i intenzitet prorjede su uspoređeni s kontrolnom plohom na kojoj nije bilo zahvata njege šuma. Ciljevi istraživanja su: analizirati i usporediti strukturu sastojine po vrstama drveća, debljinskim razredima, etažama, broju stabala, temeljnici i volumenu na tretiranoj plohi prije doznake i na kontrolnoj plohi ; usporediti kakvoću stabala hrasta lužnjaka na tretiranoj i kontrolnoj plohi ; dati kritički osvrt na korištenje metode i intenziteta njege prorjedom. Na temelju terenskih izmjera i istraživanja na pokusnim plohama K-I i KII došli smo do sljedećih zaključaka: 1.Starost sastojine je 105 godina i dobrog zdravstvenog stanja. Rezultati istraživanja strukture sastojine na plohi K-I u usporedbi s kontrolnom plohom K-II pokazuju kako su vrijednosti nešto niže, ali ne značajno ; 2. Vidljiv je pozitivan utjecaj šumskouzgojnog zahvata prorjedom u kakvoći hrastovine na pokusnoj, prorjeđivanoj plohi K-I u odnosu na kontrolnu, neprorjeđivanu plohu K-II ; 3. Prema procjeni kakvoće stabala po Danhelovskom, možemo zaključiti kako u 105-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka na pokusnoj plohi K-I 29, 2 m^3 hrastovine ima ukupnu novčanu vrijednost od 11951, 92 kn, a na kontrolnoj K-II 25, 46 m^3 hrastovine novčanu vrijednost od 9635, 14 kn ; 4. Predloženi način prorjede po Dekaniću i intenzitet po Matiću kao metode, uvelike su unaprijedile šumarstvo i kvalitativno i kvantitativno sa gospodarskog, ekonomskog i biološkog stajališta što u hrvatskom šumarstvu i jest cilj.

Hrast lužnjak, njega prorjedom

nije evidentirano