hrvatski

Toponimija otoka Drvenika i Ploče

Monografija Toponimija otoka Drvenika i Ploče temeljena je na istraživanjima koja su se najvećim dijelom odvijala na terenu, ispitivanjem lokalnog stanovništva, (što je rezultiralo ispravljanjem više pretpostavljenih etimologija u literaturi) te utvrđivanjem bilježenja toponima u ranijim razdobljima (na kartama, portulanima, u katastarskim podacima, u arhivskim dokumentima). Kroz etimološku analizu toponima razlučeni su i apelativi izgubljeni u govoru, što toponime, i tu i uopće, čini svojevrsnim jezičnim spomenicima. Toponimi su zapisani i akcentirani prema izgovoru starijih izvornih govornika, stanovnika otokâ, pa je tako monografija i dokument lokalnoga govora posljednje četvrtine XX. i prve četvrtine XXI. stoljeća, što je čini i relevantnom bazom za eventualna kasnija akcentološka istraživanja.Ova toponomastička monografija započinje Uvodom u kojemu je povijesni osvrt na otočje i stare toponimije iz antičkog vremena. Slijedi akcentuirani popis toponima uz objašnjenje referenta, njegovih fizičkih, geomorfoloških oblika te povijesnog i životnog konteksta. Potom slijedi klasifikacija toponima prema motivaciji i podrijetlu. Riječ je o prvom temeljitom onomastičkom proučavanju ovih otoka. Autorice donose etimološku obradu i klasifikaciju preko 1700 do sada neobrađenih toponima otoka Drvenika, Ploče i Oruda. Monografiji su priložene i toponomastičke karte s detaljno upisanim toponimima. Toponimi otoka Drvenika i Ploče nisu do sada bili obrađeni u literaturi. Na jedan mali dio imena osvrnuli su se neki eminentni hrvatski onomastičari, međutim, ova monografija dovodi u pitanje mnoga dosadasnja etimoloska rjesenja (Pernatice, Orud, Kuknara, Garbine, Solinska, Kluda, Krknaši, Petomavar, Malta...) i predlaže nova, koja, osim što su jezično potkrijepljena, imaju potvrdu dobivenu terenskim istraživanjem. U monografiji je obrađen opsežan korpus sakupljen iz današnjeg katastra, iz starog katastra iz 1830 godine te istraživanjem na samom terenu. Toponimi su točno locirani i izrađene su tri toponimijske karte. Naglasci su zabilježeni prema izgovoru lokalnih stanovnika. Kako toponimi ne bi ostali samo orijentiri u prostoru ovih otoka, u ovoj je knjizi težište istraživanja upravo na etimologiji da bi se potom sa sigurnošću mogli klasificirati po podrijetlu i semantičkim kategorijama te na taj način osvijetlili i dio povijesti otoka. Pri klasifikaciji toponima aloglotskog postanja razlučeni su toponimi nastali izravno iz latinskog od onih nastalih konverzijom predhrvatskih apelativa, ilirskih, grčkih i dalmatoromanskih. Obrađena su i imena nastala konverzijom mletačkih i talijanskih apelativa. Toponimi su zatim klasificirani i prema motivaciji. Rasvijetljena su mnoga imena koja se ne javljaju samo na otocima Drveniku i Ploči, pa je u tom smislu ova monografija rasvijetlila mnoge onomastičke dileme vezane i za cijeli prostor istočnojadranske obale.

toponimija ; leksik ; Drvenik ; Ploča

nije evidentirano