hrvatski

Kinantropološki model uspješnosti ritmičarki juniorki Republike Hrvatske

Danas se u svijetu teži savršenstvu u svim područjima ljudskog rada, pa tako i u području vrhunskog sporta. Traže se nove mogućnosti kako bi se veće visoki sportski rezultati poboljšali još više. Ritmička gimnastika sukladno tome sve se više razvija i potrebno je uložiti maksimalne napore kako bi se opstalo u sportu u kojem je konkurencija iz dana u dan sve veća i veća. Spoznaje o kinantropološkim obilježjima izravno su značajne za sve aspekte treninga koji vrijede u vrhunskom sportu. Poznavanje antropometrijskih karakteristika i aktualnog stanja motoričkih sposobnosti omogućilo bi valjan uvid u objektivno stanje i prognoze daljnjeg razvoja ritmičarki. Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje kinantroploškog modela uspješnosti ritmičarki juniorki Republike Hrvatske. Ostali parcijalni ciljevi sus se odnosili na utvrđivanje razlika i povezanosti u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima ritmičarki prema razini programa (A, B i C), biološkoj dobi i postignurom rangu na državnom natjecanju. Istraživanje je obuhvatilo 55 ritmičarki, registriranih u Republici Hrvatskoj koje su bile podijeljene u tri grupe prosječne dobi od 13 do 15 godina. Prvu grupu činile su vježbačice A razine programa (n1=15), drugiu grupu vježbačice B razine programa (n2=20) i treću grupu ritmičarke C razine programa (n3=20). U svrhu opisa uzorka ispitanica i ostvarenja ciljeva rada korištene su tri kriterijske varijable (razina programa, dob ispitanica, rang na natjecanju) i 13 prediktorskih varijabli, od čega 4 mjere morfoloških obilježja (masa tijela, visina tijela, indeks tjelesne mase i somatotip) i 9 testova za procjenu motoričkih sposobnosti (iskret, raznoženje ležeći, pretklon na klupi, osmica sa sagibanjem, poligon natraške, okretnost na tlu, skok udalj s mjesta, skok uvis s mjesta i sprint iz visokog starta na 20 metara). Statistički postupci za potrebe ovog istraživanja odabrani su sukladno postavljenim ciljevima i hipotezama te odgovarajući prirodi problema. Za sve varijable izračunati su osnovni deskriprivni parametri, a normalnost distribucije testirana je Kolmogrov-Smirnovljevim testom. Razlike između modela s obzirom na dob, razinu programa i rang utvrđene su multivarijatnom analizom varijance, dok se je univarijatna nanaliza varijance koristila za utvrđivanje parcijalnih promjena za svaku varijablu. Povezanost između motoričkih i morfoloških varijabli za svaki od programa, utvrđena je Pearsonovim koeficijentom korelacije. Regresijskom analizom utvrđene su povezanosti između ranga ostvarenog na natjecanju i prediktorskih varijabli, za svaku razinu programa. Rezultati istraživanja primjenom multivarijatne analize varijance pokazali su da postoji statistički značajna razlika u procijenjenim morfološkom karakteristikama i motoričkim sposobnostima između ritmičarki juniorki Republike Hrvatske A, B i C razine programa. Univarijatnom analizom varijance je utvrđeno da ne postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama (prosječno su visoke 160 cm i tjelesne mase 48 kilogrma) ali da je dobivena razlika u motoričkim sposobnostima između ritmičarki A, B i C razine programa statistički značajna. Ritmičarke A razine programa polučile su bolje rezulate u svim testovima za procjenu fleksibilnosti, koordinacije i snage u odnosu na vježbačice B razine programa, a posebice u odnosu na ispirtanice C razine programa. U istraživanju koje se odnosilo na razlike u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima između ritmičarki juniorki Republike Hrvatske s obzirom na postignuti rang na natjecanju nije došlo do statistički značajnih razlika, dok su u odnosu na biološku dob utvrđene statistički značajne razlike. Dobivene razlike potvrđuju da se ritmičarke juniorke Republike Hrvatske u dobi od 13 do 15 godina nalaze u razdoblju kada biološki naprednije prave značajnu razliku u odnosu na one koje će u pubertetsko doba krenuti nešto kasnije. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđene su statistički značajne relacije između nekih morfoloških i motoričkih sposobnosti ritmičarki A, B i C razine programa. Promatrani korelativni odnosi bili su veći kako je razine programa rasla i obrnuto. Regresijskom analizom utvrđena je statistički značajna povezanost između morfoloških i motoričkih varijabli (prediktorskih varijabli) i uspjeha ostvarenog na natjecanju samo kod ritmičarki C programa, dok s druge strane ona nije bila značajna kod A i B razine programa. Najveći doprinos postignutom uspjehu na natjecanju imala su dva testa, motorički test koordinacije osmica sa sagibanjem (MAGOSS) i test pretklon na klupi (MFLPRK) kojim se procjenjuje opća fleksibilnost. Na temelju dobivenih rezultata ovog istraživanja, kinantropološki model uspješnosti ritmičarki juniorki Republike Hrvatske, znanstveni doprinos predloženog istraživanja ima za cilj kvalitetnije planiranje, programiranje i kontrolu trenažnog procesa u ritmičkoj gimnastici.

ritmička gimnastika ; razina programa ; antropometrijske karakteristike ; motoričke sposobnosti

nije evidentirano