hrvatski

Utjecaj kiselih kiša na okoliš

Kisele kiše posljedica su zagađenja zraka te predstavljaju jedan od najvećih problema današnjice za okoliš. Uzroci su oslobađanje oksida sumpora i dušika koji uz određene kemijske reakcije prelaze u sulfate i nitrate Vrijednost pH (kiselost oborina) diferencira čiste te kisele kiše, a granica se nalazi na 5, 5, pri čemu se od te vrijednosti na niže nalaze kisele kiše. Iz same definicije vidljivo je kako su kisele kiše zapravo posljedica ljudskog djelovanja. Naime, do onečišćenosti atmosfere došlo je zbog naglog industrijskog razvoja. O kiselosti voda određenih područja prvi put se govori još 1920. u Norveškoj. Tek se 30ak godina poslije počinje pretpostavljati veza između kiselih voda i pH oborina. Od tada pa do danas pronađen je niz negativnih posljedica kiselih kiša. Jedna od najčešće spominjanih je uništavanje organizama koji žive u vodi slatkovodnih ekosustava gdje problemi započinju već kod pH<6. Osim toga, posljedice su vidljive u jezerima, rijekama, na životinjskom i biljnom pokrovu, ali također i na građevinama. U Hrvatskoj onečišćenje zraka i oborina prati Državni hidrometeorološki zavod od 1971. Godine. Ne postoji jednostavan odgovor na to kako spriječiti kisele kiše, no ono na čemu svakako treba raditi je: proširiti znanje o kiselim kišama, odrediti osjetljivost na zakiseljavanje, monitoring kemijskog sastava oborina i voda, neutralizacija, kontrola emisije i dušikovog oksida, itd.

kisele kiše; okoliš; onečišćenje

nije evidentirano