hrvatski

Sukošan na starim geografskim kartama

Sukošan na starim geografskim kartama Sukošan je na starim geografskim kartama prvi puta prikazan na karti Mattea Pagana iz 1530. godine. Otada pa sve do danas Sukošan se nalazi na brojnim zemljovidima, što svjedoči o njegovom kontinuitetu i važnosti. Svojim položajem na dodiru Kotara i mora istakao je svoje strateško značenje, te zbog toga u prošlosti često bio metom napada osmanskih postrojbi iz zaleđa. Sukošan je imao dobru i zaštićenu luku, ali nije imao uvjete za značajniji razvoj pomorstva. Luka je bila pogodna samo za manje brodove, a vlasnički odnosi u agraru su bili u opreci s pomorskom orijentacijom stanovništva. S druge strane, upravo činjenica da je Sukošan bio pretežito nadbiskupski posjed davala je ovom mjestu dodatnu važnost. Zadarski nadbiskup je na malom otočiću u Sukošanskoj uvali imao svoj ljetnikovac koji se također pojavljuje na nekim kartama. Ova palača je u slučajevima osmanskih pljačkaških upada imala i obrambenu ulogu te do danas ostala zaštitnim znakom ovog mjesta. Od ostalih toponima sa Sukošanskog područja na kartama se može naći i crkvica sv. Martina koja je nekad bila župna crkva za srednjovjekovno naselje Prljane. Nakon prestanka osmanske opasnosti, Sukošan više nema ono strateško značenje koje je imao prije, ali je zbog dobre prometne povezanosti sa zaleđem i gospodarske agrarne osnovice i dalje bio važan na južnom dijelu zadarskog područja.

naselje Sukošan, stare geografske karte, nadbiskupski ljetnikovac, crvica sv. Martina

nije evidentirano