hrvatski

Prisutnost P. aeruginosa u distribucijskim sustavima vode za piće u Primorsko-goranskoj županiji

Uvod: Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju definirana je Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013, 64/2015) te Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013, 141/2013, 128/2015). Primjena ovog Pravilnika započela je 2014. g., a između ostalih promjena u odnosu na prethodno aktualni Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/2008), novi Pravilnik definira da zdravstveno ispravna voda za ljudsku potrošnju ne smije sadržavati bakteriju vrste P. aeruginosa, slobodno živući, oportunistički patogen. Ciljevi: Obzirom da iz razdoblja prije primjene aktualnog Pravilnika (NN 125/2013, 141/2013, 128/2015) ne raspolažemo podacima o prisustvu P. aeruginosa u vodi 9 vodoopskrbnih sustava Primorsko-goranske županije (PGŽ), cilj ovog istraživanja bila je analiza i interpretacija rezultata županijskog monitoringa kakvoće vode za ljudsku potrošnju koji se provodi na području Županije. Također, aktualni hrvatski propisi koji reguliraju ovo područje uspoređeni su s legislativom drugih zemalja i nacionalnih zdravstvenih organizacija, u regiji i svijetu. Metode i rezultati: Analizirani su i interpretirani rezultati ispitivanja uzoraka vode iz vodoopskrbne mreže na području PGŽ u trogodišnjem razdoblju od 2014. do 2016. Ukupno je na ovaj pokazatelj ispitano 2.753 uzorka vode. Prisustvo P. aeruginosa dokazano je u 8 uzoraka (0, 3 %), u rasponu od 1 – 2.000 cfu/100 ml. Pozitivni uzorci bili su nejednoliko distribuirani po vodovodima (3 pozitivna uzorka na području Delnica i 3 na području Čabra). Korelacijska analiza pokazala je značajnu pozitivnu povezanost P. aeruginosa sa svim ostalim mikrobiološkim pokazateljima (UBB/37, UBB/22, koliformnim bakterijama, E. coli, enterokokima te sa mutnoćom, provodljivosti i organskim opterećenjem izraženim kao KMnO4). Zemlje u regiji (izuzev Srbije), zatim EPA (eng. U.S. Environmental Protection Agency, američka Agencija za zaštitu okoliša) i WHO (eng. World Health Organisation, Svjetska zdravstvena organizacija) kroz svoje zakonodavstvo ili preporuke ne propisuju ispitivanje P. aeruginosa u vodi za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbnog sustava. Zaključak: Unatoč širokoj rasprostranjenosti P. aeruginosa u mokrim i vlažnim okolišima, udio pozitivnih uzoraka vode vodoopskrbnih sustava u PGŽ je nizak, što je u skladu s podacima iz literature. Prisutnost ove vrste u vodi za piće vjerojatno je u većoj mjeri povezana s sposobnošću kolonizacije biofilma u vodovodnim instalacijama i uređajima, nego s prisutnošću ove bakterije u tretiranoj vodi za piće. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je ovaj parametar uključila u rutinsku analizu ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Generalno se smatra da P. aeruginosa za opću populaciju ne predstavlja zdravstveni rizik, već da je rizik prisutan za imunokompromitirane osobe (u bolnicama, jedinicama intenzivne njege).

vodoopskrbni sustavi, P. aeruginosa, zdravstvena ispravnost vode

nije evidentirano