hrvatski

Paradoks spolnih razlika u STEM području: empirijski uvidi stečeni u hrvatskom obveznom obrazovanju

Premda djevojčice imaju jednako a, sve je više empirijskih naznaka, i bolje školsko postignuće u STEM školskim predmetima (Mullis, Martin, & Loveless, 2016), one dosljedno iskazuju niže interese, manje pozitivne stavove i niže aspiracije prema STEM-u te se u manjoj mjeri odlučuju za karijere u STEM području (Catsambis, 1995 ; Su, Rounds, & Armstrong, 2009). Stanoviti je to paradoks koji zaokuplja sve više istraživača, te je razmatranje kontekstualnih spolnih odrednica interesa za STEM zanimanja jedan od istraživačkih ciljeva i u JOBSTEM istraživačkom projektu. Dosadašnji nalazi ukazuju kako učenici osnovnih škola imaju određena spolno stereotipna vjerovanja - vjeruju da su STEM školski predmeti prikladniji za dječake nego za djevojčice, pri čemu dječaci snažnije vjeruju u to. STEM interesi i spolno stereotipna vjerovanja su pozitivno povezana kod dječaka, a negativno kod djevojčica, tj. dječaci s visokim STEM interesom i relativno nezainteresirane djevojčice su sklonije vjerovati da je STEM više za dječake. Uz to, dobiveno je da dječaci općenito imaju veće očekivanje uspjeha u STEM-u nego djevojčice. Specifično, oni dječaci koji imaju visoku identifikaciju s vlastitim spolom (+1SD) i izraženija spolno stereotipna vjerovanja (+1SD) imaju i veće očekivanje uspjeha u STEM zanimanjima. Dobiveno je i to da STEM školsko postignuće ne mora biti stereotipno dosljedno (visoko za dječake i nisko za djevojčice) da bi predviđalo STEM spolne stereotipe te pomalo neočekivan nalaz: učenici koji su najuspješniji u STEM području imaju izraženija spolno stereotipna vjerovanja, neovisno o spolu.

STEM ; spolni stereotipi, profesionalni interesi, školsko postignuće

nije evidentirano