hrvatski

Dubašljanski kolejani. Povijest, baština, tradicija sjeverozapadnog dijela otoka Krka

U radu se donosi presjek kroz jedan od najvažnijih i iznimno složenih narodnih običaja koji se kroz stoljeća održao na području Dubašnice (sjeverozapadni dio otoka Krka). Riječ je o Dubašljanskim kolejanima. Istražuju se njegovi začetci te se kroz historiografsku, etnološku i folklorističku perspektivu taj običaj promatra kao dio nematerijalne kulturne baštine sadržavajući u sebi tri procesa. Naime, Dubašljanski kolejani imaju svoju posebnost jer ujedinjuju zapravo običaje vezane od Božića i sv. Stjepana do Sveta Tri kralja i početka mesopusnih dana i to tako da je ovdje za Stipanju pridodan izbor Kralja i Kraljice, potom slijedi koledvanje po svim selima dubašljanskog komuna (župa i dio današnje Općine Malinska-Dubašnica) da bi sve na koncu završilo Veli(ki)m pirom. Zbog toga se jednim svojim manjim i specifičnim dijelom ipak razlikuje od sličnih i(li) poznatih događanja koji se u spomenutom vremenskom rasponu održavaju diljem južnoslavenskih prostora, ali i šire. S druge strane kolejanima se prilazi i kao živoj tradiciji, doslovce predaji ovoga kraja i njegovih ljudi. Duga i bogata tradicija ovoga narodnog običaja koji po svemu sudeći inicijalno datira još iz mletačkog razdoblja, svoje ishodište ima u starim dubašljanskim bratovštinama koje su djelovale u ovdašnjoj plovaniji (župi). O prvim Dubašljanskim kolejanima svjedoči pjesma – koledva zapisana i tiskana 1879. godine te potom objavljena u glasovitoj zbirci Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih (1880.). Njezina prva dva stih kazuju da su se kolejani u početku održavali svake godine. Od kraja 19. stoljeća kolejani se održavaju nekontinuirano, u većim razmacima. Pretpostavljamo da se na taj način održavaju od kada je osnovana dubašljanska općina (1882.). Od tada do danas kolejani su održani osam puta. Tako je zbog ratnih neprilika i(li) drugih nedaća između kolejana održanih 1939./1940. i onih 1972./1973. prošlo preko 30-ak godina. O važnosti Dubašljanskih kolejana svjedoče i činjenice da su o njima snimljena i dva dokumentarna filma 1972./1973. i 1988./1989. godine u produkciji tadašnje Radio-televizije Zagreb dok je u naše dane pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske nad ovim običajem jasno prepoznalo i potvrdilo važnost ove manifestacije koja je puno više od običnoga narodnog običaja – to je zajedničko življenje Dubašljana, tj. svih stanovnika Dubašnice, to je hrvatski katolički identitet dubašljanskog kraja na otoku Krku.

otok Krk, Dubašnica, kolejani, povijest, baština, tradicija

In this paper, the author interprets Croatian “Koledva” (Christmastime ritual songs) and the custom of “choosing the king” by “Kolejani” (Folk Singers of Dubašnica).The paper gives a survey of one of the most important and exceptionally complicated folk customs that survived for centuries in the area of Dubašnica, in the north-western part of the island of Krk (Croatia). The tradition in question is that of the Kolejani of Dubašnica. Its origins are analysed and the custom, containing three processes, is considered from the historiographic, ethnological and folkloric point-of-view as a part of immaterial heritage. The Kolejani of Dubašnica, namely, have a special feature uniting actually customs related to the Three Kings' Day, associated here on the Feast of Saint Stephen (Stipanje) with the election of a King and Queen (male) after that the Koledvanje (collective Christmas celebrations) in all the villages of the commune of Dubašnica, all ending with the Great Festival. For that reason it differs somewhat after all from similar and/ or popular events that are celebrated in the period between the Feast of Saint Stephen and the Three Kings' Day throughout the South