hrvatski

Slika žene u glasilima seljačke sloge

U ovom radu se nastoji pokazati kako je humanitarno – prosvjetna organizacija HSS-a, Seljačka sloga u svojim glasilima (Seljačka Prosvjeta 1926.-1929. i Seljačka Sloga 1936.-1941.) prikazivala žene. Fokus je na slici žene koja se iščitava iz izvora i funkciji koju je imala u djelovanju HSS-a i Sloge. Uspoređuju se dva razdoblja izdavačke djelatnosti Sloge, dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća na kojima se vidi kako se uloga žene u djelatnostima Sloge mijenja. Žene se sve više uključuje u javni prosvjetno – kulturni rad Sloge i aktivno ih se opismenjava tek 1930.-ih godina, dok su 1920.-ih godina gotovo nevidljive, zatvorene u sferu doma i obitelji. Iako su stavovi prema ženama u glasilima bili ambivalentni, prozivalo ih se za propast seoskog gospodarstva zbog pretjeranog trošenja na modu (iz taštine), a u isto vrijeme ih se proziva „čuvaricama narodne seljačke kulture“ i odgojiteljicama budućih naraštaja čija je sveta dužnost tradicijskim tekstilnim rukotvorstvom izvući seljačko gospodarstvo iz financijske krize, neosporno je da su u vrijeme kad seljačke žene nemaju politička prava ni moć, ipak odigrale značajnu ulogu. Aktivnim uključivanjem žena u rad Sloge stranka je nastojala pokazati Europi kako je hrvatska nacija prosvijećena i napredna, te može držati korak s modernim državama zadržavajući svoju staru seljačku tradiciju i kulturu.

žene, Seljačka sloga, glasila Seljačke sloge, seljačka narodna kultura

nije evidentirano