hrvatski

Objava između temelja i granice filozofijsko-teološkog interesa

U radu se polazi od konteksta današnje kulture općenito a filozofije i (fundamentalne) teologije posebno, pri čemu se uočava poteškoća suvremenog čovjeka u pokušajima prihvaćanja, percepcije i mišljenja objave kao izvanredne informacije kojom se nadnaravno komunicira čovjeku. Stoga se u radu, u vidu praeparatio evangelii, predlaže govoriti o objaviteljskoj misli kao mostu kojim bi se načinio prijelaz od modernog prema postmodernom shvaćanju zbilje objave, povezujući i omogućavajući prijelaz između filozofijskog i teološkog interesa govora o objavi. U radu se predlaže trostruka mogućnost toga prijelaza: najprije polazeći od imanentnog obzorja promišljanja radikalne subjektivnosti, potom preko obzorja "radikalne Drugosti" ili intersubjektivnosti istaknuti kao treće obilježje objaviteljske misli – njeno obilježje "radikalne darovanosti", koje kroz metafiziku caritasa sprječava tumačiti objavu u ekstremnosti i isključivosti kako prvog tako i drugog obzorja mišljenja. Na ovakav način shvaćena objaviteljska misao omogućava istovremeno izricati i kroz predaju vrednovati ono što je već ozbiljeno, ostvarivati ono što se razotkriva u obzorju stapanja mogućega s nemogućim, protumačenog i tumačećega s još neprotumačenim i neprotumačivim. Objaviteljska misao se time otvara prema budućoj perspektivi nadanja nadolazeće iščekivanog.

objava, objaviteljska misao, subjektivnost, intersubjektivnost, darovanost, radikalna/totalna Drugost, radikalna/totalna darovanost, praeparatio evangelii, metafizika caritasa, Emmanuel Levinas, Giuseppe Lorizio, Jean Luc Marion, Klaus Müller, Hansjürgen Verweyen

nije evidentirano