Hrvatska i četvrta industrijska revolucija (CROSBI ID 666141)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Družić, Gordan ; Basarac Sertić, Martina
hrvatski
Hrvatska i četvrta industrijska revolucija
Industrija je u središtu deset političkih prioriteta Europske komisije, a industrijska preobrazba trebala je započeti 2012. godine dokumentom o „reindustrijalizaciji Europe“, kojim je Europska unija namjeravala preokrenuti smanjenu ulogu industrije u Europi s tadašnje razine (u smislu dodane vrijednosti) od oko 16% BDP-a do 20% do 2020. godine. Konkretna implementacija nastavljana je „Junckerovim planom”, odnosno Planom ulaganja za Europu 2014., kada je uspostavljen Europski fond za strateška ulaganja, kako bi se diljem kontinenta poticali strateški projekti i tako rješavao problem pomanjkanja ulaganja. Pored toga, donesene su brojne politike i dokumenti o važnosti „industrijske renesanse“, koji su usmjereni na osnaživanje industrije za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje konkurentnosti Europe, poticanje ulaganja i inovacija u čistim i digitalnim tehnologijama te obranu europskih regija i radnika koji su najviše pogođeni industrijskim promjenama. Međutim, iako se cilj od 20% udjela tada činio ambicioznim, isti je nakon smanjenja udjela EU-a u globalnom proizvodnom izvozu i nakon smanjene uloge industrije u ukupnom gospodarstvu EU-a, postao nedostižan. Kao posljednji korak, u rujnu 2017. objavljena je „obnovljena strategija industrijske politike EU-a“ koja okuplja sve tekuće i nove horizontalne inicijative i inicijative specifi čne za pojedine sektore te uvodi pojam četvrte industrijske revolucije. Naime, četvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 defi nirana je kao sljedeća razina proizvodnje u kojoj tehnologija nije egzogeni faktor. Preciznije, riječ je o globalnom konceptu digitalne transformacije industrije koji ukazuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvodne procese i načine rada. Međutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 još uvijek uglavnom vizija, čak i u razvijenim ekonomijama. U radu se stoga analizira pozicija i spremnost Republike Hrvatske, kao članice Europske unije, s obzirom da će svima koji su nepripremljeni pratiti četvrtu industrijsku revoluciju, ista donijeti defi cit konkurentnosti u smislu još veće nezaposlenosti i dublje socijalne nejednakosti.
Republika Hrvatska, Europska unija, četvrta industrijska revolucija, industrija 4.0
nije evidentirano
engleski
Croatia and the fourth industrial revolution
nije evidentirano
Republic of Croatia, European Union, Fourth Industrial Revolution, Industry 4.0
nije evidentirano
Podaci o prilogu
283-308.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
Družić, Gordan ; Družić, Ivo
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
978-953-347-222-5
Podaci o skupu
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
ostalo
25.09.2018-25.09.2018
Zagreb, Hrvatska