hrvatski

Procjena antropogenog utjecaja na kakvoću vode rijeke Krke praćenjem bioloških promjena u potočne pastrve (Salmo trutta Linnaeus, 1758)

Sedreni slapovi i jezera čine rijeku Krku krškim fenomenom, koji je 1985. god. zaštićen kao nacionalni park. Samo 2 km uzvodno od sjeverne granice parka u rijeku Krku se ispuštaju industrijske otpadne vode tvornice vijaka te komunalne otpadne vode grada Knina bez adekvatnog pročišćavanja te je praćenjem kakvoće vode, kao i koncentracija citosolskih metala i biomarkera oksidativnog stresa u potočne pastrve (Salmo trutta Linnaeus, 1758) procijenjen njihov antropogeni utjecaj. Uzorkovanje je provedeno na izvoru rijeke Krke (kontrolna postaja) i uz grad Knin (utjecaj otpadnih voda) u travnju, rujnu, listopadu 2015. i svibnju 2016. Fizikalno-kemijski čimbenici kakvoće vode, posebno nitrati, nitriti i ortofosfati ukazuju na pogoršanje ekološkog stanja uz grad Knin. Koncentracije većine izmjerenih otopljenih metala u vodi su povišene nizvodno od ulijevanja otpadnih voda u odnosu na izvor, statistički značajno u pojedinim razdobljima za As, Co, Cu, Fe, Mn, Mo, Rb, Sr i Zn. Isti trend je uočen za većinu metala u citosolu jetre riba, uz izuzetak Cd, Cs, Rb i Tl koji su povišeni u riba ulovljenih kod izvora. Oksidativni stres, koji mogu izazvati i metali i organska zagađivala, nije potvrđen u potočne pastrve jer nisu uočene razlike u koncentracijama malondialdehida. Pogoršanje ekološkog stanja, kao i porast koncentracija metala nizvodno od unosa otpadnih voda ukazuje na antropogeni utjecaj i važnost provođenja sustavnog monitoringa u svrhu očuvanja kakvoće vode i biote rijeke Krke.

grad Knin ; otpadne vode ; biomonitoring ; metali ; malondialdehid

nije evidentirano