hrvatski

Izrada i testiranje modela za ocjenjivanje održivog ruralnog razvoja primjenom višekriterijske analize

Ruralni i održivi razvoj te održivost su pojmovi koji se u današnje vrijeme često spominju kako u znanstvenim radovima tako i u političkim raspravama i medijima. Ruralni razvoj prioritet je u Europskoj uniji i podupire se financijskim sredstvima iz specifičnih fondova. Istovremeno, održivost je ključna riječ za Europsku uniju prilikom konstruiranja programa i politika za sve ljudske aktivnosti. U ovom je radu promatran održivi ruralni razvoj na županijskoj odnosno NUTS 3 razini prvenstveno radi dostupnosti podataka, ali i zato što bi se održivi razvoj neke države trebao temeljiti na podjednakom razvoju svih njezinih dijelova. Održivi ruralni razvoj promatran je s aspekta snošljivosti i tolerancije triju sastavnica (ekološke, ekonomske i društvene) koje su na bottom-up i top-down pristupom vrednovali predstavnici različitih profesionalnih institucija. Pomoću dobivenih pondera i statističkih podataka određeni su kvantitativni pokazatelji pojedine sastavnice u određenom ruralnom prostoru što može biti podloga za izradu strategija razvoja i djelovanje lokalnih i regionalnih čelnika s ciljem poboljšanja održivog razvoja. U radu su postavljena tri cilja, a to su: identificirati najprikladniji skup indikatora za mjerenje održivog ruralnog razvoja na NUTS 3 razini, izraditi model za mjerenje održivog ruralnog razvoja na NUTS 3 razini i testirati model na primjeru četiriju hrvatskih županija. U radu je pomoću višekriterijske analize, AHP metodom izrađen model za mjerenje održivog ruralnog razvoja na NUTS 3 razini koji se sastoji od petnaest indikatora podijeljenih u tri skupine: ekološka, ekonomska i društvena. Osim glavnog modela, na osnovu vrednovanja svih ispitanika, napravljene su i četiri inačice: prema mišljenju predstavnika znanstveno- nastavnog osoblja, predstavnika LAG-ova i udruga, predstavnika državnih i županijskih institucija i model u kojem svi kriteriji i potkriteriji imaju jednake vrijednosti lokalnih prioriteta. Model je testiran na primjeru četiriju županija od kojih je Zadarska županija ostvarila najbolje rezultate u pogledu ruralne održivosti, slijedi je Koprivničko-križevačka, zatim Brodsko-posavska i posljednje plasirana je Vukovarsko-srijemska županija. Testirane su i četiri inačice modela i prema svima je vodeće mjesto zauzela Zadarska, a slijedi je Koprivničko-križevačka županija.

AHP ; indikator ; NUTS 3 ; održivi ruralni razvoj ; višekriterijska analiza

nije evidentirano