Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 95602

Utjecaj kulturalnih teorija na povijesti umjetnosti kao znanstvenu disciplinu


Kolešnik, Ljiljana
Utjecaj kulturalnih teorija na povijesti umjetnosti kao znanstvenu disciplinu // I. kongeres povijesničara umjetnosti Hrvatske. Knjiga sažetaka / Pelc, Milan (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2001. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj kulturalnih teorija na povijesti umjetnosti kao znanstvenu disciplinu
(Influence of Cultural Theories on on Art HIstory as Scientific Discipline)

Autori
Kolešnik, Ljiljana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
I. kongeres povijesničara umjetnosti Hrvatske. Knjiga sažetaka / Pelc, Milan - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2001

Skup
I. Kongeres povijesničara umjetnosti Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11-17.11.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Povijest umjetnosti; kulturalne teorije; žesnke studije; post kolonijalne studije; queer studije; dekonstrukcija; poststrukturalizam
(Art history; cultural tehories; women studies; post-colonial studies; queer studies; deconstruction; post-structuralism)

Sažetak
Sumnja u tradicionalne premise na kojima se zasnivaju procesi stvaranja znanja u humanističkim disciplinama dovela je početkom osamdesetih godina do značajnih promjena njihove tradicionalno pozitivističke strukture, te do pojave raznorodnih tipova interpretacija što zorno odslikavaju različite ideološke pozicije individualnih autora. Terorijski uvidi izrasli na prisvajanju, usvajanju i prilagođavanju teza R. Barthesa, M. Foucaulta, J. Derride, odnosno J. Lacana i J. Kristeve, razvijeni unutar ženskih studija, etničkih studija, kulturalnih studija i teorijskog promišljanja postkolonijalnog stanja prodrli su početkom osamdesetih godina i u područje povijesti umjetnosti. Posljedice su bile vrlo značajne i &#8211 ; ; barem prividno &#8211 ; ; radikalne. Umjesto da djeluju prema ideologiji neutralnosti i nezainteresiranosti koja fetišizira empririjske podatke i inzistira na potiskivanju svih manifestacija autorova subjektiviteta, zagovornici "nove povijesti umjetnosti" počeli su promicati vrlo specifične oblike razumijevanja i interpretacije umjetničkog djela, puno detaljnije prikazujući svoje metodološke procedure i ne skrivajući političke ciljeve koji određuju njihovo pojedinačno viđenje. Ono što je jednom bilo skriveno u interesu osiguravanja zajediničkih polazišta, ono što je sugeriralo kako je ljudska subjektivnost univerzalna po svojoj prirodi, razotkriveno je i iskorišteno kako bi se iskazali raznorodni interesi različitih intrepretativnih zajednica. Ti novi pristupi historijskoj interpretaciji obilježeni su puno naglašenijim, kompleksnijim teorijskim uvidima koji u ovom trenutku bitno utječu na metodologiju povijesti umjetnosti i otvaraju niz pitanja o epistemološkom identitetu discipline. U okviru razmatranja odnos između &#8222 ; ; stare&#8220 ; ; i &#8222 ; ; nove&#8220 ; ; povijesti umjetnosti, donijet ćemo stoga kritički pregled načina na koje su se teorijska razmatranja koristila tijekom proteklih dvadesetak godina, te prikazati njihov utjecaj na našu disciplinu. Pritom ćemo nužno dotaknuti &#8222 ; ; meta-teorijske&#8220 ; ; probleme kao što su pitanje što danas podrazumijeva pod teorijom i zašto ; pitanje nastanka i izvorišta različitih tipova teorijskog diskurza te njihova međusobnog odnosa ; pitanje načina na koji teorija konstituira i zastupa ciljeve određenih intersenih skupina, itd. Posebnu pozornost posvetit ćemo i pitanju da li teorijska razmatranja samo dodatno osvjetljavaju, ili, u određenim slučajevima, i prikrivaju pojedine aspekte umjetničkog predmeta ili problema, odnosno, da li uz to što nedvojbeno proširuju, na određeni način i ograničavaju praksu povijesti umjetnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00200104

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ljiljana Kolešnik, (179593)