hrvatski

Potencijal rasta, rodnosti i kvalitete grožđa cv. 'Plavac mali' ( Vitis vinifera L.) u uvjetima melioriranog krša

Vinogradarski položaj i specifičnost supstrata u interakciji s klimatskim uvjetima u određenoj mjeri utječu na rast i razvoj vinove loze što se odražava na postizanje prinosa i kvalitete grožđa. U posljednjem desetljeću najzastupljenija autohtona sorta jadranskog priobalja 'Plavac mali' sadi se na nove položaje i u supstrat koji se razlikuje od tradicionalnih vinograda 'Plavca malog'. Istraživanje je provedeno na poluotoku Pelješcu na dva lokaliteta u vinogradima podignutim na melioriranom kršu i dva kontrolna vinograda tradicionalnog načina uzgoja ove sorte vinove loze. Opterećenje rodnim pupovima bilo je podjednako, 10-12 pupova u svim vinogradima u pokusu pa se i prosječan broj grozdova po trsu nije značajno razlikovao. Dobiveni rezultati za prosječni prinos grožđa pokazali su razlike u prinosu grožđa koji su nešto veći u vinogradima na melioriranom kršu ali ne i statistički značajno. Rezultati za prosječnu masu grozda pokazali su iznimno veliku varijabilnost gdje su zabilježene neuobičajeno niske vrijednosti ovog parametra u pojedinim ponavljanjima. Dobiveni rezultati za relativan sastav grozda kao pokazatelja tehnoloških karakteristika sorte u pogledu iskorištenja u procesu proizvodnje vina pokazali su da je sadržaj mesa u grozdu iz tradicionalnih vinograda bio niži u odnosu na udio mesa u grozdu iz vinograda na melioriranom kršu, dok je udio peteljkovine i pokožice bio veći. U grožđu iz tradicionalnih vinograda dobivene su prosječno veće vrijednosti šećera u odnosu na sadržaj u grožđu s melioriranog krša. Dobivene vrijednosti pH bile su statistički niže u moštu s melioriranog krša dok je sadržaj ukupnih kiselina bio značajno veći, u odnosu na dobivene vrijednosti pH i sadržaj ukupnih kiselina u moštu tradicionalnih vinograda.

Masa grozda, relativni sastav grozda, šećeri, pH

nije evidentirano