hrvatski

Scientometrijska analiza radova veterinarskih znanstvenih djelatnika u Hrvatskoj

Scijentometrijska analiza je kvantitativna metoda utvrdivanja stanja znanosti, tj. nastajanja, širenja i upotrebe znanstvenih informacija. Rezultati analize ukazuju na slabe i jake strane anaIizirane znanosti u odnosu na drugu, te time mogu pružiti i elemente za uspješnije formuliranje i vođenje znanstvene politike. U prvom, "povijesnom" dijelu u kojem je analizirano razdoblje 1919. - 1979.g., uzorak je autorski korpus kojeg su sačinjavali objavljeni radovi 129 veterinara koji su bili ili su još uvijek djelatnici Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Produktivnost autora je varirala od 1 do 299 radova po autoru, dok je prosječna godišnja produktivnost bila 0, 78 rada po autoru. Pokretanje domaćeg veterinarskog časopisa poticajno je djelovalo na objavljivanje radova analiziranih autora, a Drugi svjetski rat i sva tragična zbivanja kao posljedica njega, djelovao je vrlo depresivno na veterinarsku znanost sto se očituje u padu produktivnosti, tj. objavljivanju radova analiziranih autora. U drugom dijelu rada, napravljena je scijentometrijska analiza objavljenih radova veterinarskih znanstvenika u razdoblju 1980.-1990.g. Autorski korpus sačinjavala su 124 veterinara, tj. 60% veterinara uvrštenih u bazu podataka EZRA (Evidencija znanstvenih radnika Hrvatske) i to 96 znanstvenika Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, 19 znanstvenika Veterinarskog instituta Zagreb, kao i 9 veterinara evidentiranih u EZRI koji djeluju unutar Istraživačkog instituta PLIV A. Analizirana je produktivnost domaćih znanstvenih istraživača, navike autora u odabiru komunikacijskih kanala (časopisi, knjige, zbornici itd.), opsežnost objavljenih radova, brojnost autorskih timova, praksa s obzirom na odabir jezika na kojem su objavljeni radovi, te je utvrđen udio radova uključen u svjetski sustav znanstvenih informacija. Kako prisustvo radova u svjetskim bazama podataka ovisi ne samo o kvaliteti samog rada već i o časopisu u kojem je rad objavljen, analizirana je i prisutnost najeminentnijih hrvatskih veterinarskih časopisa (Veterinarski arhiv, Praxis veterinaria i Veterinarska stanica) u CD-ROM bazi podataka VETCD. Rezultati analize su pokazali da su analizirani autori u 11-godišnjem razdoblju (1980.-1990.g.) prosječno objavili 1, 09 članka u časopisima, odnosno 2, 32 ukupno rada godišnje, a 29% autora moglo bi se uvrstiti u visoko produktivne autore. Radovi su objavljeni većinom u periodičkim publikacijama (48%) i kongresnim zbornicima (40%). Izražen je stupanj disperzije radova na 107 časopisa, od kojih su svega 36% strani časopisi. Međutim, u stranim časopisima objavljeno je svega 5% analiziranih radova što upućuje na slabu otvorenost, a time i prisutnost u svjetskoj znanstvenoj zajednici. Većina radova objavljena je na 4 stranice, dok je prosječna opsežnost članaka 6, 25 stranica časopisa. Timski rad u pisanju članaka je manje zastupljen (28% članaka nije napisano u koautorstvu), u odnosu na radove objavljene u zbornicima kongresa (najviše je zastupljeno 3 autora po radu). Većina objavljenih radova (84%) napisana je na hrvatskom jeziku, od korištenih 20 stranih jezika na kojima su pisani ostali radovi, najzastupljeniji je engleski, tj. 88% radova objavljenih na stranom jeziku, pisano je na engleskom jeziku. Od analiziranih radova, 22% referirano je u CD-ROM bazi podataka VETCD, a svega 3% u Current Contentsu. Članci pisani na engleskom jeziku referirani su 20% više u odnosu na članke pisane na hrvatskom jeziku. U analizi prisutnosti najeminentnijih hrvatskih veterinarskih časopisa u bazi podataka VETCD, utvrđeno je da su najviše referirani radovi objavljeni u časopisima Veterinarski arhiv (81%) I Praxis veterinaria (72%), a manje u Veterinarskoj stanici (40%).

scientometrijska analiza ; scientometrija veterinarskih radova

nije evidentirano