hrvatski

Održivost motiva halogenske veze pri kokristalizaciji aminâ, iminâ i njihovih koordinacijskih spojeva s perfluoriranim aromatima

U ovome radu istraživana je mogućnost izgradnje binarnih krutina, metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom. Dosadašnja istraživanja u tom području uglavnom su bila usmjerena prema korištenju jednostavnih anionskih liganada (npr. klorida, cijanida, tiocijanata) kao akceptora halogenske veze. Nasuprot tome, rjeđe su istraživani sustavi u kojima se koriste neutralni koordinacijski spojevi s periferijom dostupnom halogenskoj vezi. Iz navedenih je razloga jedan od glavnih ciljeva ovog istraživanja bio dizajnirati, sintetizirati i okarakterizirati takve sustave. Budući da je za uspješnost kristalnog inženjerstva binarnih krutina nužno poznavati može li odabrana funkcijska skupina pouzdano tvoriti supramolekulske motive halogenske veze, postavljena je pretpostavka da metaloorganski građevni blokovi kao i njihovi jednostavniji prekursori od kojih su sačinjeni (imini i amini) mogu sudjelovati kao akceptori halogenske veze u stvaranju istih supramolekulskih motiva. U tu svrhu smo temeljem literaturnih podataka odabrali jedanaest amina, uglavnom aromatskih, koji sadrže i funkcijske skupine za koje smo pretpostavili da će biti dobri akceptori halogenske veze (kisikov atom nitro-, metoksi- i karbonilne skupine, te morfolinskog fragmenta, piridinski dušikov atom). Iz njih smo kondenzacijom s 2-hidroksi-1- naftaldehidom izveli imine. Pripravljeni imini korišteni su dalje u sintezi koordinacijskih spojeva bakra(II). Mogućnost nastajanja halogenske veze odnosno sinteza kokristala aminâ, iminâ i njihovih koordinacijskih spojeva s perfluoriranim aromatima, kao donorima halogenske veze, pretražena je tekućinom potpomognutim mljevenjem. Pretraživanje mogućnosti kokristalizacije je popraćeno difrakcijom rendgenskog zračenja u polikristalnom uzorku. U slučajevima gdje je ustvrđeno da dolazi nastajanja novih tvari, provedeni su i eksperimenti kristalizacije istih produkata iz otopine. Ti su produkti zatim okarakterizirani termičkim metodama te difrakcijom rendgenskog zračenja u jediničnom kristalu. Iz iminâ čiji su koordinacijski spojevi bakra(II) dali kokristale izvedeni su također i koordinacijski spojevi nikla(II), kobalta(II) i cinka, te su analogno ispitane njihove mogućnosti kokristalizacije i svojstva.

amini, halogenska veza, imini, kokristali, koordinacijski spojevi

nije evidentirano