Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prediktori depresivnosti u trudnoći (CROSBI ID 421643)

Ocjenski rad | diplomski rad

Žutić, Maja Prediktori depresivnosti u trudnoći / Nakić Radoš, Sandra (mentor); Zagreb, Hrvatska, Hrvatsko katoličko sveučilište, . 2018

Podaci o odgovornosti

Žutić, Maja

Nakić Radoš, Sandra

hrvatski

Prediktori depresivnosti u trudnoći

Trudnoća je izazovno razdoblje života koje potiče brojne promjene na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. S obzirom na to da je riječ o stresnom razdoblju povezanom s novim brigama i anksioznosti, ono predstavlja osjetljivo doba koje može potaknuti povrat prijašnjih depresivnih simptoma ili pojavu simptoma po prvi puta. Depresija u trudnoći čest je problem mentalnog zdravlja trudnica s procijenjenom prevalencijom 10-30%. Dok su prediktori poslijeporođajne depresije opsežno izučavani, prediktori depresije u trudnoći znatno su manje istraženi. Također, iako je depresija prepoznata kao važan zdravstveni problem i dalje je relativno zanemarena komponenta prenatalne skrbi. Cilj ovog istraživanja bio je dvojak: (1) ispitati prevalenciju depresivnosti u trudnoći, i (2) ispitati jesu li anksioznost (opća i specifična za trudnoću), percipirani stres, strategije suočavanja, samopoštovanje, percipirana socijalna podrška, sociodemografski i opstetrički podaci značajni prediktori depresivnosti u trudnoći. Trudnice (N= 310) su sudjelovale u istraživanju prosječno u 32. tjednu trudnoće. Pristupilo im se u trudničkoj ambulanti gdje su ispunile sljedeće upitnike: Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti, Upitnik depresije, anksioznosti i stresa, Ljestvicu zabrinutosti u trudnoći, Upitnik suočavanja sa stresom, Rosenbergovu skalu samopoštovanja, Ljestvicu percipirane socijalne podrške (obitelji i prijatelja), Ljestvicu percipirane podrške partnera te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da 10-13% trudnica ima povišene depresivne simptome na EPDS-u (≥13), a najvažniji čimbenik u predviđanju depresivnih simptoma u trudnoći bio je viši percipirani stres. Dodatni čimbenici rizika bili su nisko samopoštovanje, viša opća anksioznost, anksioznost specifična za trudnoću u vidu brige za vlastito zdravlje i porođaj te povijest depresivnosti. Ovaj rad pruža smjernice za identifikaciju rizičnih trudnica te formiranje prilagođenih strategija intervencija kako bi se ovo posebno životno razdoblje učinilo prilikom osobnog rasta i razvoja, za sve buduće majke.

depresija ; trudnoća ; prevalencija ; prediktori ; rizični čimbenici

Pregnancy is a challenging period that provokes numerous changes in the physical, mental, and social sphere. It is a highly stressful and sensitive time associated with new worries and anxiety that can trigger the return of previous depression symptoms or the appearance of symptoms for the first time. Depression during pregnancy is a common mental health problem with an estimated prevalence of 10-30%. While the risk factors for postpartum depression have been extensively studied, the predictors of depression during pregnancy are far less explored. Also, even though depression is recognized as an important health issue, it is still a relatively neglected component of pregnancy care. The aim of this study was twofold: (1) to examine the prevalence of depressive symptoms during pregnancy, and (2) to examine whether anxiety (general and pregnancy- specific), perceived stress, coping strategies, self-esteem, perceived social support, sociodemographic and obstetric data are significant predictors of depression symptoms in pregnancy. Pregnant women (N= 310) participated in the study in the 32nd week of pregnancy on average. They were approach

engleski

Predictors of depression symptoms during pregnancy

nije evidentirano

depression ; pregnancy ; prevalence ; predictors ; risk factors

nije evidentirano

Podaci o izdanju

55+15

18.09.2018.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Hrvatsko katoličko sveučilište

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija