hrvatski

Ukupna i zaposlenost u agrokompleksu Hrvatske od 2005. do 2015.

Na kvalitativna i kvantitativna obilježja radne snage utječe mnoštvo čimbenika kao što su demografske i gospodarske promjene, razvijenost obrazovanja te promjene u širem okruženju koje određuju migracije. U Hrvatskoj se odvija nekoliko nepovoljnih tendencija, kao što je smanjenje ukupnog broja stanovnika kao i njegovog radno aktivnog dijela, sve veći broj migracija prema drugim europskim državama te sektorske migracije to jest migracije iz agrokompleksa u druge sektore. Cilj rada je utvrditi kvantitativna i kvalitativna obilježja zaposlenih u Republici Hrvatskoj od 2005. do 2015. godine, s posebnim osvrtom na agrokompleks, te a temelju toga ukazati na očekivane promjene u navedenom razdoblju. Za potrebe rada glavni izvor podataka su službena statistička vrela Republike Hrvatske, a za obradu podataka statističke metode kao što je metoda indeksa, stope rasta i metoda trenda. Ukupno aktivno stanovništva od 2005. do 2015. godine se u prosjeku povećava, prosječna godišnja stopa promjene bila je 0, 57%. Ukupni broj zaposlenih ima prosječno negativno kretanje u razdoblju ali uz minimalnu pozitivnu godišnju stopu promjene od 0, 05%. Visoko obrazovana radna snaga čini oko petine ukupno zaposlenog stanovništva, dok najveći udio ukupno zaposlenih čine zaposlenici strukovnim školama, njihov udio je veći od 50%. Prerađivačka industrija ima veći broj zaposlenih u odnosu na sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Prosječna godišnja stopa promjene u analiziranom razdoblju za broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je -1, 65%, a u sektoru prerađivačke industrije -1, 68%. Neto plaća po radniku u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prosjeku se povećavala 4, 6% godišnje dok se u sektoru prerađivačke industrije povećavala po nižoj stopi, 2, 95%.

zaposlenost, statistička analiza, agrokompleks, Hrvatska

nije evidentirano