hrvatski

Istraživanje kretanja u prevođenju: nordijska dječja književnost u hrvatskom prijevodu

U radu se predstavljaju početni nalazi o kretanjima u prevođenju nordijske dječje književnosti na hrvatski jezik. Cilj je istraživanja dobiti uvid u općenite značajke kretanja u prevođenju nordijske dječje književnosti na hrvatski od 1870-ih do danas, ispitati koji su nordijski autori najprevođeniji te pokazati kakva je zastupljenost jezika posrednika u prevođenju dječjih knjiga s nordijskih jezika na hrvatski. Kvantitativni podatci koji upućuju na dinamiku kretanja dobiveni su analizom samostalno prikupljenih bibliografskih podataka o prijevodima dječjih knjiga u Hrvatskoj s obzirom na četiri kriterija: broj prevedenih naslova i objavljenih izdanja, desetljeće njihova objavljivanja, zastupljenost autora u ukupnome zbroju objavljenih izdanja te izravnost u prevođenju. Analiza je pokazala da prevladavaju djela danskih, švedskih i norveških autora, dok je zastupljenost preostalih nacionalnih književnosti razmjerno slaba. Prvi važniji odmaci u odnosu prevedenih naslova i objavljenih izdanja mogu se primijetiti tijekom 1920-ih, dok zbog društvenopolitičkih i ekonomskih razloga njihovi brojevi potom znatno opadaju. Broj objavljenih izdanja u odnosu na broj prevedenih naslova kontinuirano raste od 1950-ih do 1980-ih godina, nakon čega slijedi stagnacija. U posljednja se četiri desetljeća zamjećuje velik porast u broju prevedenih naslova. Hans Christian Andersen najprevođeniji je autor nordijske dječje književnosti (> 50 %), no njegova su djela, unatoč općenitoj težnji izravnom prevođenju (54, 64 %), osim s danskoga, prevođena i uz pomoć jezika posrednika.

povijest prevođenja, kretanja u prevođenju, prijevodna književnost, nordijska dječja književnost, hrvatski kao ciljni jezik

nije evidentirano