Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 954644

Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja


Vukelić, Nena; Bajšanski, Igor
Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja // Psihologijske teme, 25 (2016), 3; 341-356 (recenziran, članak, znanstveni)


Naslov
Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja
(Processing Indirect Disagreement)

Autori
Vukelić, Nena ; Bajšanski, Igor

Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 25 (2016), 3; 341-356

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Indirektan govor ; teorija strateškog govornika ; teorija pristojnosti ; zajedničko znanje
(Indirect speech, theory of the strategic speaker, politeness theory, mutual knowledge)

Sažetak
Indirektni govor je fenomen u kojem govornik kaže nešto što ne misli doslovno vjerujući pritom da će slušatelj razumjeti pravo značenje poruke. Jedna od novijih teorija indirektnog govora, teorija strateškog govornika, navodi da indirektan govor nije samo socijalni ritual (tehnika pristojnosti u svrhu očuvanja obraza sugovornika) već i logička strategija. Prema tome, indirektni govor pruža govorniku mogućnost nijekanja pravog značenja svojih riječi kada one ne nailaze na plodno tlo, čime, na neki način, zaštićuje sebe. U ovom je istraživanju cilj bio ispitati postoji li razlika u procjeni jasnoće rečeničnog izraza, sigurnosti slušatelja o stvarnom značenju govornikova rečeničnog izraza i procjeni zajedničkog znanja slušatelja i govornika s obzirom na razinu direktnosti rečeničnog izraza. Očekivali smo da će varijabla direktnosti jezičnog izraza utjecati na promjenu u navedenim zavisnim varijablama. Ispitano je 134 ispitanika (101 žena i 33 muškarca) studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci. Svi su ispitanici čitali dva scenarija razgovora u kojima je opisan događaj nakon kojeg jedan od aktera daje povratnu informaciju drugom akteru u formi neslaganja. U oba su scenarija korišteni jednaki rečenični izrazi povratne informacije koji su varirali od najdirektnijeg izraza (U krivu si.) do najneodređenijeg izraza (Zaista je teško pronaći pravo rješenje ovog problema.). Istraživanje je pokazalo da postoji razlika u procjeni zajedničkog znanja govornika i slušatelja s obzirom na razinu direktnosti rečeničnog izraza. Što je izraz direktniji, to su i procjene zajedničkog znanja više. Isti je obrazac dobiven za procjenu sigurnosti slušatelja o stvarnom značenju rečeničnog izraza kao i za procjenu jasnoće rečeničnog izraza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište u Rijeci

Časopis indeksira:


  • Scopus