hrvatski

Transferi umjetnina i vlasništva umjetničkih zbirki u Zagrebu prije, tijekom i nakon Drugog svjetskog rata

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU od rujna 2016. godine provodi se međunarodni znanstvnoistraživački projekt Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA, www.transcultaa.eu) financiran u okviru programa HERA (Humanities in the European Research Area) na natječaju Uses of the Past 2016-2019 (Lj. Dulibić je voditeljica hrvatskoga dijela projekta, a I. Pasini Tržec članica hrvatskoga istraživačkoga tima). Projekt podrazumijeva čitav niz istraživačkih aktivnosti kojima se analiziraju "uporabe prošlosti" u kontekstu kulturne baštine na području regije Alpe Jadran, posebice s obzirom na konfliktne situacije vlasništva. Predloženo izlaganje temelji se na rezultatima istraživanja provedenih u okviru projekta TransCultAA a koja su usmjerena na proučavanje razvoja međuratnoga umjetničkoga tržišta u Zagrebu kao rastućemu kulturnome središtu nekadašnje zajedničke države te procesa transfera, translokacija, izmještanja i izvlaštenja umjetnina do kojih je došlo uslijed primjene različitih mehanizama razvlaštenja privatne imovine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, u slijedu dvaju totalitarističkih režima. Predstavit će se djelovanje zagrebačkih društava i pojedinaca na domaćem i inozemnom tržištu umjetninama tijekom 1920.-ih 1930.-ih, u kojemu se ogleda čitav panoptikum širih društvenih zbivanja koja su uvjetovala dinamičan transfer umjetnina i čitavih zbirki. Posebna će pozornost biti posvećena kasnijim sudbinama privatnih zbirki formiranih u međuratnom Zagrebu. Ne samo oduzimanje židovske imovine tijekom Drugoga svjetskoga rata već i različiti mehanizmi razvlaštenja koji su uslijedili u razdoblju poraća - uslijed doseljavanja, iseljavanja, sekvestracije i konfiskacije - imali su isti ishod. Disperzija umjetnina i brisanje tragova (nekadašnjega) vlasništva simptomi su koji svjedoče o povijesnom razdoblju u kojem se unutar normativnoga okvira podržavljenja gotovo cjelokupne privrede nastojalo uspostaviti uvid i kontrolu i u zadržano privatno vlasništvo, u kontekstu promijenjenih društvenih odnosa.

Zagreb, međuratno umjetničko tržište, Drugi svjetski rat, poraće, transferi umjetnina, muzealizacija

Research for this paper has been carried out in the framework of the HERA project 15.080 TransCultAA (www.transcultaa.eu). This project has received funding from the European Union's Horizon 2020 research and innovation programme under grant agreement No 649307.