hrvatski

Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik

Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića izašao je 1913. godine i prvi je dječji roman u povijesti hrvatske dječje književnosti. Prevođen je na različite jezike, a 2013., o stotoj godišnjici objavljivanja, preveden je prvi put na ruski jezik. U radu je korištena analiza diskursa (Johnson 2008, Jorgenson and Phillipe, 2002) kako bi se utvrdio broj pojavnica, najčešće pojavnice, rečenična struktura, kolokacije, diskursni markeri, kao i razlike između gramatičkih i funkcionalnih riječi te leksička gustoća i raznolikost. Posebna je pozornost na tekstno-lingvističkoj razini pridana analizi toponima i antroponima, frazema i poslovica te prijevoda specifičnih za kulturu u imenovanju hrane, novca i religijskih elemenata. Uz diskursnu analizu korišten je i NooJ, računalno-lingvistički program, koji omogućuje brojanje pojavnica, različnica te gramatičkih i funkcionalnih riječi. Budući da je riječ o romanu koji obiluje arhaizmima i tuđicama, zanimljivo je istražiti kako su navedene pojavnice prevedene te jesu li riječi i različite jezične konstrukcije prilagođene ciljnome jeziku ili su odomaćene. Kako je i očekivano, rezultati pokazuju da je prijevod na ruski jezik jednostavniji u izričaju, u rečenicama je značajno manji broj riječi, riječi su prilagođene standardnome suvremenom ruskom jeziku, poneke su riječi ili fraze ispuštene dok su često dodavani opisi te je napravljena zamjena ekvivalentom iz ciljne kulture kako bi se pojasnila neka riječ ili cijela fraza.

diskursna analiza, prijevodi, hrvatski jezik, ruski jezik

nije evidentirano