Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 954060

Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik


Aladrović Slovaček, Katarina
Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik // Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske / Narančić-Kovač, Smiljana (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 190-199


Naslov
Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik
(Discourse analysis translations of the novel Čudnovate zgode šegrta Hlapića in Russian language)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske

Urednik/ci
Narančić-Kovač, Smiljana

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
190-199

ISBN
978-953-8115-48-6

Ključne riječi
Diskursna analiza, prijevodi, hrvatski jezik, ruski jezik
(Discourse analysis, translations, Croatian language, Russian language)

Sažetak
Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića izašao je 1913. godine i prvi je dječji roman u povijesti hrvatske dječje književnosti. Prevođen je na različite jezike, a 2013., o stotoj godišnjici objavljivanja, preveden je prvi put na ruski jezik. U radu je korištena analiza diskursa (Johnson 2008, Jorgenson and Phillipe, 2002) kako bi se utvrdio broj pojavnica, najčešće pojavnice, rečenična struktura, kolokacije, diskursni markeri, kao i razlike između gramatičkih i funkcionalnih riječi te leksička gustoća i raznolikost. Posebna je pozornost na tekstno-lingvističkoj razini pridana analizi toponima i antroponima, frazema i poslovica te prijevoda specifičnih za kulturu u imenovanju hrane, novca i religijskih elemenata. Uz diskursnu analizu korišten je i NooJ, računalno-lingvistički program, koji omogućuje brojanje pojavnica, različnica te gramatičkih i funkcionalnih riječi. Budući da je riječ o romanu koji obiluje arhaizmima i tuđicama, zanimljivo je istražiti kako su navedene pojavnice prevedene te jesu li riječi i različite jezične konstrukcije prilagođene ciljnome jeziku ili su odomaćene. Kako je i očekivano, rezultati pokazuju da je prijevod na ruski jezik jednostavniji u izričaju, u rečenicama je značajno manji broj riječi, riječi su prilagođene standardnome suvremenom ruskom jeziku, poneke su riječi ili fraze ispuštene dok su često dodavani opisi te je napravljena zamjena ekvivalentom iz ciljne kulture kako bi se pojasnila neka riječ ili cijela fraza.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-UIP-2014-09-9823 - Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije (Smiljana Narančić Kovač, )

Autor s matičnim brojem:
Katarina Aladrović Slovaček, (298742)