Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 954059

Analiza nakladničkih praksi na primjeru romana Strašni kauboj Ivana Kušana i zbirke bajki Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić


Aladrović Slovaček, Katarina
Analiza nakladničkih praksi na primjeru romana Strašni kauboj Ivana Kušana i zbirke bajki Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić // Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske / Narančić-Kovač, Smiljana (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 120-134


Naslov
Analiza nakladničkih praksi na primjeru romana Strašni kauboj Ivana Kušana i zbirke bajki Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić
(The analysis of publishing practices in the example of the novel The terrible Cowboy written by Ivan Kušan and fairy tales Stories from the ancient written by Ivane Brlić- Mažuranić)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske

Urednik/ci
Narančić-Kovač, Smiljana

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
120-134

ISBN
978-953-8115-48-6

Ključne riječi
Analiza diskursa, prijevodi, Lutonjica Toporko, Strašni kauboj, izdavaštvo
(Discourse analysis, tranlations, Lutonjica Toporko, Strašni kauboj, publications)

Sažetak
U drugoj polovici dvadesetoga stoljeća, osobito nakon 1945. godine, razvija se nakladnička djelatnost u Republici Hrvatskoj, naime Nakladničko poduzeće Mladost pokreće biblioteke Vjeverica (1957. – 1998.) i Jelen (1957. – 1989.) koji postaju sinonim za hrvatsku dječju književnost 20. stoljeća. Uz Mladost, dječju literaturu izdaje i Školska knjiga, Zagreb, a na području drugih republika bivše Jugoslavije, gdje se također izdaju knjige hrvatskih dječjih autora, ponajviše izdaje Mladinska knjiga iz Slovenije, Veselin Masleša i njegova biblioteka Lastavica iz Sarajeva (Bosna i Hercegovina) te Dečje novine iz Gornjeg Milanovca u Srbiji. S godinama se broj nakladnika u Republici Hrvatskoj povećava, osobito nakon 1990. godine. No, u fokusu ovoga rada bit će analiza nakladničkih praksi do devedesetih godina i stvaranja moderne hrvatske države. U tome je razdoblju zanimljivo istražiti koliko su se djela hrvatskih autora namijenjena dječjoj publici mijenjala, prilagođavala ili prevodila kada su se izdavala izvan Republike Hrvatske, odnosno u drugim republikama bivše Jugoslavije. U skladu s tim, postavlja se pitanje – jesu li nakladnici i urednici mijenjali jezik i pismo izvornoga teksta, ili su ga samo prepisali, ili su ga prilagođavali? Jednoznačan odgovor teško je dati jer je ovisilo o nekoliko različitih čimbenika. No, kako bi se utvrdile moguće razlike napravit će se analiza dvaju djela: zbirke priča Strašni kauboj Ivana Kušana koji je 1982. godine izašao u nakladi Mladosti, Biblioteka Vjeverica (1982., 1989.) te kasnije u nakladi Znanja (1995., 2004.) te isti roman koji je u Beogradu izašao na ćirilici 1987. godine u nakladi Srpske književne zadruge. Također će se analizirati bajka Lutonjica toporko i devet župančića, kao jedna od bajki iz zbirke Priče iz davnine, i njezina prilagodba u izdanjima: Mlado pokolenje (1952.), Beograd, pisano ćirilicom, Veselin Masleša 1960., Sarajevo (ćirilica) te Nolit, Beograd, 1973. (latinica). Međutim, fokus ovoga rada jest u jezično-stilskoj analizi čiji će elementi poslužiti za usporedbu prijevoda, s osobitom naglaskom na prijevodnim strategijama te analizi prijevoda kulturnih specifičnosti koje su utkane u roman, odnosno bajku. Analiza će također pokazati mogući smjer recepcije romana Strašni kauboj u godinama neposredno prije raspada Jugoslavije kao kulturne i političke tvorevine te naznake tog raspadanja u jezično-kulturnome smislu te diskrepanciji dvaju jezika – hrvatskoga i srpskoga u kojoj je hrvatski jezik, kao i drugi jezici u Jugoslaviji, bio pod dominacijom srpskoga, s tendencijom njegova potiskivanja iz javne uporabe. Jednako tako, analiza bajke Lutonjica Toporko i devet županičića pokazat će moguće razlike u prilagodbi ove bajke kulturnim sredinama i jezičnim osobitostima sredine u kojoj je bajka objavljivana, s osobitim naglaskom na mitološke, povijesne, zemljopisne i jezične specifičnosti i njihov prijevod ili prilagodbu u novim izdanjima, osobito izdanjima na ćiriličnome pismu.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-UIP-2014-09-9823 - Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije (Smiljana Narančić Kovač, )

Autor s matičnim brojem:
Katarina Aladrović Slovaček, (298742)