hrvatski

Pogled gologa Drugoga: Zašto se (ne) srami Derridina mačka?

Autor se u članku bavi analizom mišljenja kasnoga Derride s obzirom na pitanje o životinji. Subverzija poretka značenja odnosa životinje i čovjeka otpočinje u 20. stoljeću s Lacanovim pokušajem da novovjekovni subjekt i aksiom animal rationale dovede do zida metafizike. Ekstenzivnom analizom Derridine kritike Heideggera i osobito antropocentrizma u humanističkim znanostima s kojima se životinja razmatrala kao objekt i stvar, a ne nesvodljivo biće etičko-ontologijskoga susreta, autor dolazi do zaključka da se time uspostavlja posve novo razumijevanje odnosa života polazeći od horizontalnosti vrsta bez apsolutne moći čovjeka. Promišljanjem sklopa životinja-čovjek- stroj u doba tehnosfere, pitanje o etičkome horizontu življenja u zajedništvu zahtijeva rastemeljenje čitave metafizike s njezinim pojmovima, kategorijama, religijskim i znanstvenim pristupima Drugome kao čudovišno sublimnome objektu. Mačka koja se ovdje zahvaljujući Derridi pojavljuje vodećom simboličkom figurom dovodi, naposljetku, svojom kontingentnom „prirodom“ u pitanje misterij povijesnoga svijeta i kulture jer sram u susretu gologa tijela i pogleda na njega, kao u znamenitome primjeru Derridine mačke koja ga gleda dok se gol kupa u kadi, gubi ono ljudsko odveć ljudsko i na taj način postaje uvjet mogućnosti drukčijeg odnosa između srodnih bića. Ako je demokracija poredak koji počiva na ideji pravednosti kao uvjetu mogućnosti slobode pojedinca, onda je odgovornost za Drugoga etičko-politički čin iskonske ljubavi kao povjerenja u brizi za nadolazeću zajednicu. Životinje poput mačke u njezinoj neponovljivoj jednokratnosti pripadaju tom zajedničkome svijetu. Filozofijsko pitanje o „biti“ etičkoga odnosa zahtijeva preokret odnosa uopće, a ne više tek subjekta u mreži značenja.

mačka, sram, Derrida, golo tijelo, antropocentrizam, metafizika, tehnosfera

nije evidentirano