hrvatski

Značajke animalne proizvodnje i uzgoja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj

Pojedine grane animalne proizvodnje služe za prehranu stanovništva kao što su proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, te njihovih proizvoda. Neke grane značajne su za razvoj turizma, rekreaciju i druge namjene (uzgoj konja, kućni ljubimci i dr.) Predmet našeg izučavanja su specifičnosti pojedinih grana animalne proizvodnje, posebice od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Godine 2012. u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 452 tis. grla goveda, 1182 tis. grla svinja, 679 tis. grla ovaca i 75 tis. grla koza. Analiza brojnog stanja od 2012.-2016. godine pokazuje povećanje broja goveda za 2, 2%, smanjenje broja svinja za 1, 6%, kao i broja peradi za 3%. Također je smanjen broj ovaca za 8, 8%, dok je broj koza povećan za 10%. Brojno stanje grla i proizvodnost pojedinih vrsta stoke utjecalo je na bilance animalnih proizvoda u 2016. godini, iz kojih su vidljive značajne količine uvoza u odnosu na domaću proizvodnju, i to za meso: goveđe 49, 5%, svinjsko 84, 6%, meso peradi 28, 4% te kravlje mlijeko 97% i konzumna jaja 17, 5%. Podaci ukazuju na nisku samodostatnost, posebice za kravlje mlijeko, svinjsko i goveđe meso. Uključivanje Hrvatske na europska i svjetska tržišta zahtijevalo je uvođenje međunarodnih standarda u sustave proizvodnje i nadzora kakvoće svih proizvoda, pa tako i krmiva, krmnih smjesa te njihovih dodataka. Paralelno, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja krmnih smjesa pokazala je tendenciju pada uzrokovanu prije svega slabijom kupovnom moći potrošača i nestabilnim tržištem stoke zbog uvoza jeftinijeg mesa i stoke, što dovodi do smanjenja brojnog stanja stoke u domaćem uzgoju. Ovčarstvo i kozarstvo su gospodarske grane koje se sve više razvijaju u Republici Hrvatskoj. Od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije značajno se je povećao broj koza. Također se povećao i broj gospodarstava koja uzgajaju ovce i koze za 19, 93%, odnosno za 50, 53%. Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje EU. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a strateške mjere kojima bi se proizvodnja mlijeka dugoročno povećala i ustalila, trenutno ne postoje. Kontinuirano povećanje broja registriranih kopitara u posljednjih 25 godina dokazuje sve intenzivniju popularizaciju konjogojstva u Hrvatskoj. Registrirano je 26, 5 tis. grla kopitara, od čega 23, 2 tis. grla konja (92 pasmine i uzgojnih tipova konja). Uzgoj lipicanske pasmine zaštićen je kao nematerijalna kulturna baština te je pokrenut postupak za zaštitu prema UNESCO. Procjena populacije pasa i mačaka u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o sustavu označavanja navedenih vrsta. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država u svijetu koja ima propisanu obvezu označavanja svih pasa starijih od 90 dana, kao i centraliziranu bazu podataka Lysacan. Broj označenih pasa mikročipom u 2017. godini iznosio je 72 tis. jedinki. Procjena populacije mačaka u Hrvatskoj gotovo je nemoguća iz razloga što ne postoji zakonom obvezan sustav označavanja ove populacije. Prilagodbom zakonima EU, izradom uzgojnih programa te uključivanjem novijih znanstveno-stručnih spoznaja značajno je porasla perspektiva razvoja pojedinih grana animalne proizvodnje

goveda ; svinje ; perad ; konji ; ovce ; koze ; kućni ljubimci

nije evidentirano