Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 953702

Značajke animalne proizvodnje i uzgoja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj


Kralik, Gordana; Antunović, Zvonko; Pliestić, Stjepan; Kralik, Davor; Baban, Mirjana; Brozić, Diana
Značajke animalne proizvodnje i uzgoja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj // Zbornik sažetaka 25. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2018 / Modrić, Mario ; Matin, Ana - Zagreb (ur.).
Zagreb: Krmiva d.o.o., 2018. str. 1-2 (plenarno, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Značajke animalne proizvodnje i uzgoja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj
(Characteristics of animal production and breeding of pets in the Republic of Croatia)

Autori
Kralik, Gordana ; Antunović, Zvonko ; Pliestić, Stjepan ; Kralik, Davor ; Baban, Mirjana ; Brozić, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 25. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2018 / Modrić, Mario ; Matin, Ana - Zagreb - Zagreb : Krmiva d.o.o., 2018, 1-2

Skup
XXV međunarodno savjetovanje Krmiva 2018

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06-08.06.2018.

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Goveda, svinje, perad, konji, ovce, koze, kućni ljubimci
(Cattle, pigs, poultry, horses, sheep, goats, pets)

Sažetak
Pojedine grane animalne proizvodnje služe za prehranu stanovništva kao što su proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, te njihovih proizvoda. Neke grane značajne su za razvoj turizma, rekreaciju i druge namjene (uzgoj konja, kućni ljubimci i dr.) Predmet našeg izučavanja su specifičnosti pojedinih grana animalne proizvodnje, posebice od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Godine 2012. u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 452 tis. grla goveda, 1182 tis. grla svinja, 679 tis. grla ovaca i 75 tis. grla koza. Analiza brojnog stanja od 2012.-2016. godine pokazuje povećanje broja goveda za 2, 2%, smanjenje broja svinja za 1, 6%, kao i broja peradi za 3%. Također je smanjen broj ovaca za 8, 8%, dok je broj koza povećan za 10%. Brojno stanje grla i proizvodnost pojedinih vrsta stoke utjecalo je na bilance animalnih proizvoda u 2016. godini, iz kojih su vidljive značajne količine uvoza u odnosu na domaću proizvodnju, i to za meso: goveđe 49, 5%, svinjsko 84, 6%, meso peradi 28, 4% te kravlje mlijeko 97% i konzumna jaja 17, 5%. Podaci ukazuju na nisku samodostatnost, posebice za kravlje mlijeko, svinjsko i goveđe meso. Uključivanje Hrvatske na europska i svjetska tržišta zahtijevalo je uvođenje međunarodnih standarda u sustave proizvodnje i nadzora kakvoće svih proizvoda, pa tako i krmiva, krmnih smjesa te njihovih dodataka. Paralelno, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja krmnih smjesa pokazala je tendenciju pada uzrokovanu prije svega slabijom kupovnom moći potrošača i nestabilnim tržištem stoke zbog uvoza jeftinijeg mesa i stoke, što dovodi do smanjenja brojnog stanja stoke u domaćem uzgoju. Ovčarstvo i kozarstvo su gospodarske grane koje se sve više razvijaju u Republici Hrvatskoj. Od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije značajno se je povećao broj koza. Također se povećao i broj gospodarstava koja uzgajaju ovce i koze za 19, 93%, odnosno za 50, 53%. Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje EU. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a strateške mjere kojima bi se proizvodnja mlijeka dugoročno povećala i ustalila, trenutno ne postoje. Kontinuirano povećanje broja registriranih kopitara u posljednjih 25 godina dokazuje sve intenzivniju popularizaciju konjogojstva u Hrvatskoj. Registrirano je 26, 5 tis. grla kopitara, od čega 23, 2 tis. grla konja (92 pasmine i uzgojnih tipova konja). Uzgoj lipicanske pasmine zaštićen je kao nematerijalna kulturna baština te je pokrenut postupak za zaštitu prema UNESCO. Procjena populacije pasa i mačaka u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o sustavu označavanja navedenih vrsta. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država u svijetu koja ima propisanu obvezu označavanja svih pasa starijih od 90 dana, kao i centraliziranu bazu podataka Lysacan. Broj označenih pasa mikročipom u 2017. godini iznosio je 72 tis. jedinki. Procjena populacije mačaka u Hrvatskoj gotovo je nemoguća iz razloga što ne postoji zakonom obvezan sustav označavanja ove populacije. Prilagodbom zakonima EU, izradom uzgojnih programa te uključivanjem novijih znanstveno-stručnih spoznaja značajno je porasla perspektiva razvoja pojedinih grana animalne proizvodnje

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb,
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku