hrvatski

Utjecaj kompostirane komine masline i komunalnog mulja na vegetativne pokazatelje kineskog kupusa

Zbrinjavanje organskog otpada iz poljoprivrede i urbanih sredina predstavlja veliki problem te se pozornost pridaje mogućnosti njihova ponovnog korištenja. Prihvatljiv način zbrinjavanja, obrađene komine masline i komunalnog mulja, mogao bi biti korištenje u poljoprivredi. Istraživali smo utjecaj komposta dobivenog iz komine masline i komunalnog mulja na vegetativne pokazatelje kineskog kupusa (Brassica rapa L. ssp. pekinensis) u plasteničkom uzgoju. Kompost komine masline i komunalnog mulja pomiješani su s crvenicom u omjerima 0, 25, 50, 75 i 100% komposta. Dvadeset dana nakon sadnje presadnica u lonce, izmjerena je duljina i promjer lista, promjer rozete i broj listova. Ručnim mjeračem relativnog sadržaja klorofila (N-tester) praćen je klorofil u listu, a ručnim senzorom za usjev (Greenseeker) izmjeren je vegetacijski indeks. Kupus uzgajan na višim koncentracijama mulja (75 i 100%), imao je veće vrijednosti vegetativnih porasta u usporedbi s kupusom na 0% mulja. Sadržaj klorofila i vegetacijski indeks bili su veći kod uzgoja na mulju u usporedbi s uzgojem u čistoj crvenici (0%). Kod kupusa uzgajanog na komini masline, niže vrijednosti vegetativnih porasta, sadržaja klorofila i vegetacijskog indeksa imao je kupus uzgajan pri koncentracijama 25, 50 i 75%, a više vrijednosti pri koncentracijama 100% i 0% komposta komine. Rani porast kineskog kupusa uzgajanog na kompostima dobivenim iz komunalnog mulja i komine masline ovisio je o ulaznom supstratu i njegovom udjelu u tlu.

N-tester ; Greenseeker ; kompost ; kineski kupus ; komunalni mulj

nije evidentirano