Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 953087

Jedan zanimljiv dijalektizam u hrvatskoglagoljskim tekstovima


Galić, Josip; Mihaljević, Milan
Jedan zanimljiv dijalektizam u hrvatskoglagoljskim tekstovima // Od fonologije do leksikologije. Zbornik u čast Mariji Turk / Stolac, Diana (ur.).
Rijeka: Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2018. str. 103-112


Naslov
Jedan zanimljiv dijalektizam u hrvatskoglagoljskim tekstovima
(An interesting dialectism from Croatian Glagolitic texts)

Autori
Galić, Josip ; Mihaljević, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Od fonologije do leksikologije. Zbornik u čast Mariji Turk

Urednik/ci
Stolac, Diana

Izdavač
Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2018

Raspon stranica
103-112

ISBN
978-953-7975-68-5

Ključne riječi
Hrvatskoglagoljski tekstovi ; dijalektalne riječi ; stohoriti/štohoriti ; stohorstvo/štohorstvo ; stohoranь/štohoranь ; hohor- ; huhor-
(Croatian Glagolitic texts ; dialect words ; stohoriti/štohoriti ; stohorstvo/štohorstvo ; stohoranь/štohoranь ; hohor- ; huhor-)

Sažetak
U građi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije pojavljuju se tri riječi izvedene od istog korijena koje nisu potvrđene ni u jednom slavenskom povijesnom rječniku: stohoriti, stohorstvo i stohoranь. Pojavljuju se u brevijarima mlađe, tzv. južne skupine te u Vinodolskom zborniku iz 15. st. Osim u navedenom obliku, potvrđene su i s početnim š-, tj. kao štohoriti, štohorstvo i štohoranь. Značenje im se na temelju latinskih paralela superbire i superbus može odrediti kao ‘oholiti se’, ‘oholost’ i ‘ohol’. Autori zaključuju da su navedene riječi u hrvatskoglagoljske tekstove mogle ući samo iz onodobnih čakavskih govora. Zanimljivo je međutim da gotovo nisu potvrđene ni u čakavskim rječnicima. Iznimka je jedino Rječnik i govor starih žitelja otoka Rave Davora Božina iz 2017. koji navodi oblike štokoriti se i naštokoriti se. Pokazalo se međutim da ti leksemi postoje i u nekim drugim čakavskim govorima, primjerice u govoru otoka Iža. Autori smatraju da bi s tim leksemima mogao biti povezan i glagol štokati slična značenja koji je potvrđen u rječnicima govora Rivnja, Sestrunja, Rave i Iža. Kao paralela pridjevu stohoranь u Drugom beramskom brevijaru iz 15. st. pojavljuje se oblik hohoranь, a leksemi izvedeni od njegova korijena dobro su posvjedočeni u starijim hrvatskim leksikografskim priručnicima kao i u čakavskim i štokavskim govorima. Stoga se nametnulo pitanje mogu li se gornji oblici etimološki povezati s tim slavenskim korijenom. Sporna je pritom zamjena početnoga h skupinom st/št. Ako nije riječ o izvedenicama od toga korijena, onda su to najvjerojatnije leksemi stranoga podrijetla, jer nisu zabilježeni u povijesnim rječnicima nijednoga slavenskog jezika. Autori ih međutim nisu dosad uspjeli sigurno povezati bilo s kojim oblikom iz njemačkoga, mađarskoga ili romanskih jezika (talijanskoga) koji bi za to razdoblje trebali biti najvjerojatniji izvor. Stoga je pitanje etimologije tih riječi ostalo otvoreno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb,
Sveučilište u Zadru