hrvatski

Srpski koncentracijski, sabirni i radni logori u vrijeme Domovinskog rata 1991. – 1995.“

Tema o srpskim koncentracijskim logorima u vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) nije do sada znanstveno istražena. O pojedinim segmentima teme, postoji do sada oko dvadesetak radova različitog opsega i sadržaja. Ti radovi su uglavnom publicističkog i memoarskog karaktera, najčešće sjećanja pojedinaca ili skupine logoraša i njihovo iskustvo u nekom od srpskih koncentracijskih logora kroz koje su prošli, ali i u njima najčešće nedostaju dokumentacijski i arhivski prilozi. U novije vrijeme „Udruga logoraša srpskih koncentracijskih logora“ nastoji objediniti takve pojedinačne i grupne iskaze u jednu cjelinu. U Vukovaru je na dan grada 3. svibnja 2004. utemeljen „Centar za istraživanje ratnih zločina“. Tako je stvoren okvir koji omogućava osnovne spoznaje, ali i pravce potrebnih budućih sustavnih istraživanja te problematike. Prve spoznaje o broju srpskih koncentracijskih logora u vrijeme Domovinskog rata i broju u njima zatočenih hrvatskih građana (većinom civil, ali i hrvatskih vojnika te policajaca) te režimu koji je u njima vladao pokazuju da su ti logori predstavljali jednu od bitnih sastavnica srpskih agresorskih i okupacijskih snaga i režima na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske ali i šire. Treba istaknuti kao su to bili i prvi koncentracijski logori u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Zbog toga je zadatak ovoga istraživanja da se ti logori objektivno, sustavno, kritički i znanstvenim metodama istraže i obrade, a spoznaje do kojih se došlo u obliku monografske studije objave.

Srpski logori ; koncentracijski logori ; sabirni ; radni ; zločini ; Domovinski rat ; 1991. - 1995.

nije evidentirano