hrvatski

Utjecaj migracijskih procesa na kulturnu dimenziju društva

Postoje različite vrste migracija, bez obzira o kojoj se tipologiji radi, one izravno utječu kako na samog migranta tako i na domicilno stanovništvo. Utjecaji su brojni i dok su većinom negativni postoje i oni pozitivni. Kulturni kontakt dvaju kultura rezultirat će akulturacijom, odnosno procesom spajanja kultura. Razlikujemo dva akulturacijska modela: linearni i dvodimenzionalni model. Prvi se zasniva na tome da jačanjem etničkog identiteta slabi akulturacija i obratno, dok drugi ističe da odnosi s vlastitom te dominantnom grupom ne ovise jedan o drugome. Stupanje u kontakt s različitim kulturnim identitetima može razviti osjećaj nepoznanice i nelagode, te se javlja kulturni šok. Simptomi šoka nastali su uslijed boravka osobe u nepoznatom okruženju, dijelimo ga na četiri faze, te prepoznajemo na tri razine: fizičkoj, kognitivnoj i bihevioralnoj razini. Treća cjelina bavi se barijerama među kulturama. Posebice se javljaj etnocentrizam, predrasude i stereotipi, diskriminacija te socijalna distanca. Kao odgovor kako postupati u migracijskim procesima te kako uključiti migrante u društvo države primateljice, odgovaraju integracijski modeli. Razlikujemo modele: potpuno isključenje, diferencijalno isključenje, asimilacija, pluralistički model. S integracijom migranata suočila se i Republika Hrvatska kao i druge zemlje u migracijskoj krizi koja je zahvatila gotovo cijelu Europu. Nije neobično da se javlja i strah od terorizma, budući da ovakve krize omogućuju onima s drugim motivima da iskoriste tu situaciju kako bi nesmetano izvršili svoje ciljeve. Iako je većinom služila kao tranzitna zemlja na ovu situaciju Republika Hrvatska je odgovorila nespremno. Odluka da želimo nešto promijeniti, razumijevanje te međusobni odnos bez rasnih i etničkih predrasuda stvorit će osjećaj zajednice i pripadnosti.

akulturacija, kulturni šok, integracijski modeli

nije evidentirano