Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Aut catholicus aut nihil - Blaženi dr. Ivan Merz (1896 - 1928) život i djelo (CROSBI ID 16647)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija

Matić, Zdravko Aut catholicus aut nihil - Blaženi dr. Ivan Merz (1896 - 1928) život i djelo. Zagreb: Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski, 2013

Podaci o odgovornosti

Matić, Zdravko

hrvatski

Aut catholicus aut nihil - Blaženi dr. Ivan Merz (1896 - 1928) život i djelo

Ivan Merz rodio se 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina, umro je 10. svibnja 1928. u Zagrebu. Malo je ljudi u povijesti bilo koji su za svoga kratkoga životnog vijeka tako mnogo napravili. Jedan od njih je zasigurno bio i blaženi dr. Ivan Merz, koji je umro u trideset drugoj godini života. Već od najranije mladosti pokazivao je duboku zrelost i iznadprosječne intelektualne sposobnosti. Cilj ovoga rada je prikazati život i djelo blaženog dr. Ivana Merza, tj. njegov intelektualni i duhovni prinos zbog čega ga je papa Ivan Pavao II., 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci proglasio blaženim. Godinama je bio diskretno ignoriran, a unatoč tome što je već 1958. godine bio otvoren postupak za njegovu beatifikaciju, njegov lik i djelo su tek početkom 21. st. ponovno u žiži javnosti. Bila su to olovna vremena, kako su neki primijetili, zbog čega je i Ivan Merz, poput mnogih velikih i odvažnih povijesnih ličnosti, bio potiskivan. Prvi dio ove knjige obuhvaća prikaz Merzova života i rada u Bosni i Hercegovini u vrijeme vladavine Austro-Ugarske (1896. – 1914.). Njegov intelektualni i duhovni razvoj može se pratiti kroz njegov osebujni dnevnik koji je započeo voditi 1914. godine. Ništa ga nije moglo sputati u traženju Istine za kojom je tako čeznuo. Sin jedinac, u roditelja majke Terese, mađarske Židovke i oca Mori(t)za, (Mavre) češkog Nijemca, koji su bili tek nominalni pripadnici religija i svjetonazora iz kojih dolaze, nisu davali sinu nikakav religijski poticaj. Poznanstvo s prof. Ljubomirom Marakovićem snažno je utjecalo na njegovu buduću orijentaciju. Kao njegov gimnazijski profesor i uzorni katolički laik preko književnosti i umjetnosti usmjeravao je Merza prema moralnim i religioznim vrijednostima. Bio mu je pravi vodič kroz mladost. Već u zreloj dobi Ivan je o njemu zapisao: "Katolik svjetovnjak spasio me za vječnost.". Mladi adolescent Merz u svojoj 16. godini upoznaje Gretu Teschner, kćerku šumarskog inženjera koja je bila važna karika u njegovu (odrastanju), traženju odgovora na pitanja smisla i besmisla ljudskog života. Poput Viktora Frankla, i on se čudi i pita „koji je smisao ljudskog života?” Kroz estetizam koji mu je bio u početku temeljni kriterij prosuđivanja, on se držao kimavoga Goetheova „Fausta”, kojega će u kasnijoj fazi života odbaciti te gledati na svijet znatno trezvenije i dublje. Kao i mnogi mladi ljudi koji su čeznuli za obrazovanjem, Merz je uz svoj istraživački duh, i svoje iznadprosječne kognitivne sposobnosti tragao i za vječnom Istinom. Već za studija u Beču 1915. on u svojim bilješkama akcentira: „Aut catholicus aut nihil – Ili katolik ili ništa!”. Niti u primisli mu nije bilo da ignorira bilo koju religiju. Spoznaja da je upoznao živoga Boga, da se susreo s onim transcenden-tnim bićem koje mu daje razgovjetne odgovore na niz pitanja, bio je dovoljan razlog i dokaz da prihvati nauk Katoličke crkve i postane kamen temeljac kasnijeg pionirskog projekta Katoličke akcije u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat nije mimoišao ni mladog Ivana Merza, koji je u sklopu 2. bosansko-hercegovačke pukovnije proveo na zapadnom – talijanskom bojištu od 1916. do 1918. godine. Patnja, smrt, razaranja koja su bila svakodnevica u ratu učvrstili su još više vjeru mladog Ivana Merza, da smrt nije kraj, već novi početak, a patnja kojoj je čovjek bio izložen u toj surovoj i stravičnoj „klaonici Prvoga svjetskog rata”, ima svoj duboki smisao. Poput Tertulijana, i on na trenutke sumnja, da bi opet izbila snažna vjera i samopouzdanje, te iako izgleda u prvi mah – apsurdno, sićušnom ljudskom razumu: Ja vjerujem, vjerujem jer je apsurdno! Po završetku rata, Merz se vraća na studij književnosti u Beč. Već tada on svijet gleda drugim očima, „sub speciae aeternitatis”. Osim iskustva Transcendentnoga, Ivan Merz se intenzivnije povezuje s Katoličkim akademskim društvom „Hrvatska”, s kojima planira niz aktivnosti. Godinu dana kasnije izlazi njegov prvi članak u „Luči” pod naslovom „Novo doba”, u kojemu opisuje svoje iskustvo iz Prvoga svjetskog rata. Odlazak na studij književnosti na Sorbonnu u Pariz, poznanstvo s brojnim francuskim katoličkim intelektualcima i udrugama učvršćuje mladog Merza u naumu da se poveže intenzivnije i sa članovima Hrvatskoga katoličkog pokreta u Hrvatskoj. Bila je tu neizostavna scribokorespondencija s prof. dr. Ljubo-mirom Marakovićem i drugim katoličkim intelektualcima s kojima je planirao „velike stvari” koje će realizirati po povratku iz Pariza. U Zagrebu je inicirao i već 3. prosinca 1922. osnovao Hrvatski katolički omladinski savez (HKOS), te je izabran za njegova predsjednika, a već 3. prosinca 1923., nakon osnivanja Hrvatskog orlovskog saveza, slijedom dogovora HKOS-a pripojio se Hrvatskom orlovskom podsavezu 11. prosinca 1923. Za predsjednika je izabran dr. Ivo Protulipac, a za tajnika organizacije dr. Ivan Merz koji je imao jasnu viziju razvoja đačkih, studentskih i omladinskih organizacija. Upravo zbog toga, od početka se zauzimao za to da sve omladinske organi-zacije depolitiziraju i postave na načelima Katoličke akcije i enciklike „Ubi arcano Dei”, koju je donio papa Pio XI., 23. prosinca 1922. Nije sve išlo tako glatko kako je Merz zamislio projekt „Katoličke akcije”, jer se ubrzo pojavila snažna oporba u organizaciji Hrvatskoga katoličkoga seniorata (HKS) s kojima je vodstvo HOS-a vodilo svojevrsni „specijalni rat” sve do 1929. godine. U tome je najzaslužniji Ivan Merz koji je želio stvoriti jaku organizaciju katoličke mladeži koja će se držati podalje od politike, zasnovanu na katoličkim načelima, koju je donio papa Pio XI. Nakon smrti Ivana Merza, 1928. godine spor između HKS-a i HOS-a i dalje se nastavio. Agoniju je prekinula diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića koji je 1929. zabranio rad svim „sumnjivim organizacijama”, među njima i HOS-u. Početkom 1930. osniva se Veliko križarsko bratstvo, nova organizacija koja je imala identičan program i načela koja je dao Ivan Merz i koja je djelovala sve do 1945. kada ju je komunistički režim zabranio. Postupak za proglašenje blaženim Ivana Merza pokrenut je 1958. godine. Zbog posebnih zasluga Ivana Merza, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 22. lipnja 2003. u Banjoj Luci katoličkim blaženikom. Tom prilikom papa Ivan Pavao II. poručio je vjernicima: „Ime Ivana Merza za čitav jedan naraštaj mladih katolika značilo je program života i djelovanja. Ono to mora biti i danas!”

Ivan Merz, život, 1896 - 1928., djelo, blaženi

nije evidentirano

engleski

Aut catholicus aut nihil - Blessed dr. Ivan Merz (1896 - 1928) life and work

nije evidentirano

Ivan Merz, life, 1896 - 1928, work, blessed

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski

2013.

978-953-193-142-7

633

objavljeno

Povezanost rada

Povezane osobe





Povijest