hrvatski

Inicijalno obrazovanje studenata u kontekstu novog pristupa istraživanju kulture odgojno- obrazovne ustanove

Raspravom kroz recentne izvore ukazat će se na važnost inicijalnog obrazovanja odgajatelja u smjeru razvoja istraživača svoje odgojno- obrazovne prakse koji svakodnevno, zajedno s djecom razmišlja i raspravlja o svome radu te kontinuirano isprobava načine i putove stvaranja znanja u konkretnim uvjetima u ustanovi. Ova nova pozicija zahtijeva drugačiju razinu obrazovanja i osposobljavanja odgajatelja s ciljem uspostavljanja veza između inicijalnog obrazovanja odgajatelja te poticanja trajnog profesionalnog razvoja (cjeloživotnog učenja). Drugim riječima, već na fakultetima, smatramo, kako studente treba poticati na razvoj onih kompetencija kojima će moći graditi svoje profesionalno znanje u interakciji s drugim studentima, te ih u istome procesu moći propitivati, revidirati i postupno nadograđivati. Taj holistički proces, koji se još naziva i refleksivni diskurs, smatramo, predstavlja način učenja i istraživanja u kojem se teorija integrira s refleksijom (razmišljanje) i praksom i u kojoj refleksija čini bit procesa učenja i mijenjanja kulture odgojno-obrazovne ustanove. Predstavit će se rezultati istraživanja o praktičnim vježbama studenata, unutar kolegija Integrirani kurikulum ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja na sveučilišnom predidplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svrha je ovoga istraživanja napraviti sadržajnu analizu učestalosti situacija iz socijalnog okruženja koje su utjecale na kvalitetu i smjer dječjih interakcija. Istraživanje predstavlja prikaz analize pedagoške dokumentacije studentske populacije (neeksperimentalno istraživanje). Instrument za prikupljanje podataka činile su video snimke aktivnosti djece i studenata. Ukupni materijal, odnosno pedagoška dokumentacija sastojala se od 660 videozapisa i 174 protokola refleksije i samorefleksije studenata. Nakon višemjesečne analize cjelovitog video materijala, pisanih refleksija i samorefleksija studenata, pristupilo se izradi pisanog protokola (a posteriori) koji je činio temelj sadržajne analize. Temeljem svega izloženoga, možemo zaključiti kako su studentice tijekom svoga inicijalnog obrazovanja odgajatelja kroz vježbe u dječjem vrtiću stekle praktično iskustvo koje će im biti od velike važnosti u budućem radu. Pregledavanjem vlastitih videozapisa te pisanjem refleksija i samorefleksija (osvrta) dobile su uvid u složenost i odgovornost koje nosi odgajateljeva uloga. Potvrdili smo tezu suvremenih autora da je teorija generalizirano konceptualno znanje, a praktična teorija je perceptualno znanje, osobno relevantno i blisko povezano s danim kontekstom. To je znanje koje se razvija kroz iskustvo u praksi i koje nam omogućava da razumijemo prirodu i kompleksnost situacija koje nisu unaprijed poznate i da kompetentno razvijamo i istražujemo kulturu odgojno-obrazovne ustanove.

kultura odgojno-obrazovne ustanove, inicijalno obrazovanje odgajatelja, refleksivni praktičar

nije evidentirano

engleski

Initial education of students in the context of a new approach to researching the culture of the educational institution

Raspravom kroz recentne izvore ukazat će se na važnost inicijalnog obrazovanja odgajatelja u smjeru razvoja istraživača svoje odgojno- obrazovne prakse koji svakodnevno, zajedno s djecom razmišlja i raspravlja o svome radu te kontinuirano isprobava načine i putove stvaranja znanja u konkretnim uvjetima u ustanovi. Ova nova pozicija zahtijeva drugačiju razinu obrazovanja i osposobljavanja odgajatelja s ciljem uspostavljanja veza između inicijalnog obrazovanja odgajatelja te poticanja trajnog profesionalnog razvoja (cjeloživotnog učenja). Drugim riječima, već na fakultetima, smatramo, kako studente treba poticati na razvoj onih kompetencija kojima će moći graditi svoje profesionalno znanje u interakciji s drugim studentima, te ih u istome procesu moći propitivati, revidirati i postupno nadograđivati. Taj holistički proces, koji se još naziva i refleksivni diskurs, smatramo, predstavlja način učenja i istraživanja u kojem se teorija integrira s refleksijom (razmišljanje) i praksom i u kojoj refleksija čini bit procesa učenja i mijenjanja kulture odgojno-obrazovne ustanove. Predstavit će se rezultati istraživanja o praktičnim vježbama studenata, unutar kolegija Integrirani kurikulum ranog i predskolskog odgoja i obrazovanja na sveučilišnom predidplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svrha je ovoga istraživanja napraviti sadržajnu analizu učestalosti situacija iz socijalnog okruženja koje su utjecale na kvalitetu i smjer dječjih interakcija. Istraživanje predstavlja prikaz analize pedagoške dokumentacije studentske populacije (neeksperimentalno istraživanje). Instrument za prikupljanje podataka činile su video snimke aktivnosti djece i studenata. Ukupni materijal, odnosno pedagoška dokumentacija sastojala se od 660 videozapisa i 174 protokola refleksije i samorefleksije studenata. Nakon višemjesečne analize cjelovitog video materijala, pisanih refleksija i samorefleksija studenata, pristupilo se izradi pisanog protokola (a posteriori) koji je činio temelj sadržajne analize. Temeljem svega izloženoga, možemo zaključiti kako su studentice tijekom svoga inicijalnog obrazovanja odgajatelja kroz vježbe u dječjem vrtiću stekle praktično iskustvo koje će im biti od velike važnosti u budućem radu. Pregledavanjem vlastitih videozapisa te pisanjem refleksija i samorefleksija (osvrta) dobile su uvid u složenost i odgovornost koje nosi odgajateljeva uloga. Potvrdili smo tezu suvremenih autora da je teorija generalizirano konceptualno znanje, a praktična teorija je perceptualno znanje, osobno relevantno i blisko povezano s danim kontekstom. To je znanje koje se razvija kroz iskustvo u praksi i koje nam omogućava da razumijemo prirodu i kompleksnost situacija koje nisu unaprijed poznate i da kompetentno razvijamo i istražujemo kulturu odgojno-obrazovne ustanove.

culture of the educational institution, initial education of preschool teachers, reflective practitioner

nije evidentirano