hrvatski

Bioraznolikost plijesni u žitaricama nakon poplave

U svibnju 2014. godine područje istočne Hrvatske pogođeno je katastrofalnim poplavama, a najgore je stradalo područje Gunje. Poplavna voda donosi sa sobom fekalije, bakterije i plijesni, utječe na sastav tla na kojem se uzgajaju usjevi, ali i količinu vlage. Zato su 2017. godine prikupljeni uzorci žitarica s područja Gunje i Gornjeg Stupnika kao kontrolne lokacije. Kolonije porasle na odgovarajućim podlogama identificirane su usporedbom njihovih morfoloških svojstava s podacima iz literature. Srednja vrijednost koncentracije plijesni u uzorcima prikupljenima na području Gunje iznosi 5, 1 x 105 CFU/g i statistički je značajno veća od srednje vrijednosti u uzorcima s područja Gornjeg Stupnika (7, 3 x 103 CFU/g)(p=0, 0286). Najbrojnije su bile plijesni rodova Cladosporium, Fusarium i Penicillium. Fusarium je pronađen u svim uzorcima s područja Gunje, Cladosporium samo u uzorcima zobi, a Penicillium u svim uzorcima osim jednog. Rod Fusarium pogotovo je dominantan u uzorcima kukuruza. Na području Gornjeg Stupnika prevladava rod Cladosporium. Rodovi Alternaria, Mucor, te Phoma pronađeni su u izoliranim slučajevima. Rod Aspergillus pronađen je u ukupno 2 uzorka s kontrolne lokacije. Rod Fusarium jedan je od glavnih proizvođača mikotoksina – najviše su to trihoteceni, fumonizini i zearalenon. Kronična izloženost mikotoksinima donosi ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životinja

plijesni u žitaricama, poplave, mikotoksini, Fusarium, Penicillium, Cladosporium

nije evidentirano