hrvatski

O prošlosti Šibenčana: Kristijan Juran, "Stari i novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća", Državni arhiv u Šibeniku, Šibenik 2016.

Još je prije nekoliko godina povjesničar dr. sc. Kristijan Juran, izvanredni profesor novovjekovne povijesti na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, prelistavajući stare spise u Biskupijskom arhivu u Šibeniku, zapazio veći broj popisa stanovnika šibenskih gradskih i prigradskih župa s kraja XVII. i početka XVIII. stoljeća. Naslućujući da ih postojeća literatura ne poznaje, odlučio je iskoristiti 950. obljetnicu prvoga spomena Šibenika (1066.-2016.) te za slavljeničku godinu Krešimirova Grada predložiti njihovu objavu. Posao prepisivanja i usustavljivanja demografskih i antroponomastičkih podataka iz arhivske građe bio je zahtjevan, a valjalo je razmišljati i o načinu prezentacije materijala čitateljima. Popis se, naime, mogao objaviti bez analitičkih poglavlja, ali i kao kompleksna monografija u kojoj bi se podaci raščlanili i usporedili s onima iz drugih izvora, uz moguće i potrebne nadopune. Knjiga koja je pred čitateljima pokazuje da su oba načina rada djelomice ispunjena jer je autor procijenio da je tako najbolje. Popisi stanovnika Šibenika i njegovih predgrađa koji se u ovoj knjizi objavljuju svjedoci su jednoga od najdinamičnijih razdoblja šibenske povijesti, obilježenog dvama mletačko-osmanskim ratovima i dvjema kužnim epidemijama koje su dovele do gotovo potpune demografske preobrazbe Šibenika i naselja u njegovom kontinentalnom okruženju. Odavno je poznato da su sredinom XVII. stoljeća šibenska predgrađa Varoš, Crnica i Mandalina, a u velikoj mjeri i Dolac, koji u funkcionalnom pogledu možemo smatrati dijelom Grada, bila napučena prebjeglim morlačkim stanovništvom iz osmanskog zaleđa, poglavito iz Petrova polja, Promine, Miljevaca i Zagore. Nešto je, pak, manje poznato na koji su način i s kojom snagom na demografsku sliku Šibenika utjecale ponovne seobe Morlaka, kao i potencijalna vojnička, trgovačka, obrtnička i težačka imigracija tijekom Morejskoga rata (1684. – 1699.). Popisi šibenskih stanovnika osvijetlili su mnoge značajke tih procesa, ali ipak sami po sebi nisu mogli u potpunosti zadovoljiti autorovu znanstvenu znatiželju. Stoga je istražio i druge suvremene zapise, kako bi saznao još pokoju vijest o obiteljima iz popisa, pogotovo o njihovu podrijetlu i socijalnom statusu. Na taj je način, unatoč tome što su mnoge praznine ostale neispunjene, uspio dobiti jasniju sliku od dosadašnje o podrijetlu i (dis)kontinuitetima pojedinih šibenskih rodova. Svrha ove knjige, veli njezin pisac, ne iscrpljuje se u ponuđenim rješenjima nego otvara mogućnost za neka buduća istraživanja. Dr. sc. Kristijan Juran monografiju je sastavio vrlo sustavno, zadovoljivši sve temeljne metodološke kriterije znanstvenog pristupa obradi arhivske građe. Čitljiva, jasna i pregledna, ova knjiga čitateljima koji se zanimaju za demografsku problematiku o gradu Šibeniku nudi interdisciplinaran i multidisciplinaran pristup. Služeći se zanimljivom povijesnom građom, autor je obradio važan historiografski segment iz prošlosti Šibenika, jednog od najvažnijih dalmatinskih gradova, pomno proučivši niz vrijednih detalja. Također je vrlo kvalitetno iskoristio i postojeću literaturu, na koju se primjereno i kritički osvrnuo. Kao vrstan poznavatelj problematike o kojoj piše, ali i kvalitetan interpretator otkrivenih podataka, dr. sc. Kristijan Juran ovom je knjigom znanstvenoj javnosti darovao zanimljiv i važan doprinos poznavanju šibenske prošlosti, a jamačno i značajan znanstveni doprinos dalmatinskoj i hrvatskoj historiografiji.

Šibenik, stanovništvo, novi vijek

nije evidentirano