hrvatski

Pogreške prilikom izbjeljivanja zubi

Posljednjih godina pacijenti su postali sve zainteresiraniji za estetske rezultate stomatološke terapije budući da se čini da zahtjevi društva za bjeljim zubima kontinuirano rastu. Zbog toga je izbjeljivanje zubi postao jedan od najtraženijih estetskih postupaka u stomatologiji. Izvođenje samog zahvata, kao i kemizam reakcija koje se pritom odvijaju, dobro su istražene i znanstveno potkrijepljene te idu u prilog sigurnosti samog postupka. Materijali koji se koriste za izbjeljivanje sadrže jedan od derivata vodikova peroksida (vodikov peroksid, karbamid peroksid ili natrijev perborat) kao aktivnog sredstva za izbjeljivanje. Osnovni mehanizam reakcije vodikova peroksida nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je proces oksidacije, gdje se velike pigmentirane molekule razlažu na manje, odgovoran za izbjeljivanje. S povećanom popularnosti različitih vrsta tehnika izbjeljivanja te pratećim razvojem nebrojenih komercijalno dostupnih proizvoda, u fokusu sve više istraživanja našla se i evaluacija pogrešaka prilikom izbjeljivanja vezana uglavnom za učinak sredstva za izbjeljivanje na oralna tkiva. Najčešće pogreške koje se pritom javljaju jesu postoperativna preosjetljivost i gingivalne iritacije koje su obično blage do umjerene te prolazne. Moguća pogreška prilikom avitalnog izbjeljivanja jest vanjska resorpcija korijena iako se i ona uspješno spriječava. Nisu zabilježene nikakve trajne promjene na tvrdim zubnim tkivima. Također, ne postoje dokazi koji bi uputili na toksični ili kancerogeni rizik vodikovog peroksida ukoliko je postupak pravilno proveden. Nisu svi pacijenti kandidati za postupak izbjeljivanja te je stoga najbitnije napraviti temeljiti pregled te utvrditi postojanje indikacija i kontraindikacija za izbjeljivanje.

vodikov peroksid ; postoperativna preosjetljivost ; iritacija gingive ; tvrda zubna tkiva ; toksičnost vodikova peroksida

nije evidentirano