hrvatski

Utjecaj reakcije tla na dinamiku kalija u lišću vinove loze i mineralni sastav mošta

Uzgoj vinove loze (Vitis vinifera L.) u Hrvatskoj ima dugu povijest i vrlo je važna gospodarska grana, stoga su i ova istraživanja provedena u cilju doprinosa spoznaji u kolikoj mjeri reakcija tla utječe na usvajanje i dinamiku kalija, kalcija i magnezija u lišću vinove loze i mineralni sastav mošta. Istraživanja su provedena u razdoblju 2009.-2011. godina na području Plešivičkog vinogorja. Temeljem preliminarnih istraživanja odabrane su dvije lokacije za postavljanje pokusa. Na lokaciji Rečki gaj tlo je jako kisele do kisele reakcije (pHKCl 3, 54-5, 01), a na lokaciji Borička tlo je alkalne reakcije (pHKCl 7, 01-7, 41). Istraživana sorta bila je Sauvignon bijeli na podlozi Berlanderieri x Riparia SO4. Na svakoj lokaciji formirano je 9 pokusnih parcela u pravilnom kvadratnom rasporedu 3 x 3 (2 reda s 20 trsova). Za praćenje dinamike K, Ca i Mg te njihovog međusobnog odnosa u lišću i moštu, uzorci lišća uzimani su tri puta u svakoj vegetacijskoj godini u fenofazama cvatnje, šare i berbe sa svake parcele. Uzorci tla uzimani su svake godine na početku vegetacije, a dobiveni rezultati kemijskih svojstava nisu pokazali značajnija odstupanja u reakciji tla, koncentracijama zamjenjivog Al3+ na kiselom tlu te % CaO na alkalnom tlu kao ni u koncentracijama K, Ca i Mg u istraživanom razdoblju. Rezultati mineralnog sastava lišća, u sve tri godine istraživanja, pokazali su da postoji značajan utjecaj reakcije tla, fenofaze i godine istraživanja na koncentracije K, Ca i Mg u lišću. Veće koncentracije K utvrđene su u lišću vinove loze na kiselom tlu (1, 15-1, 28 % K/ST) u odnosu na alkalno tlo (0, 98-1, 14 % K/ST) dok su veće koncentracije Ca (2, 54-5, 11% Ca/ST) i Mg (0, 45-0, 50 % Mg/ST) utvrđene na alkalnom tlu u svim godinama istraživanja u odnosu na kiselo tlo (2, 27-4, 36 % Ca/ST i 0, 27- 0, 32 % Mg/ST). Veće koncentracije K na kiselom tlu mogu se dovesti u vezu s interakcijskim odnosom Ca i K na alkalnom tlu, odnosno antagonističkim odnosom Ca i K, koji je rezultirao slabijim usvajanjem K na alkalnom tlu. Utvrđene razlike u koncentracijama Ca i Mg na kiselom i alkalnom tlu, mogu se dovesti u svezu s različitim klimatskim prilikama tijekom istraživanja i njihovim utjecajem na usvajanje Ca i Mg. Na kationski odnos K/(Ca+Mg) u lišću u sve tri godine istraživanja značajan utjecaj imala je reakcija tla te fenofaza rasta i razvoja. Širi odnos K/(Ca+Mg) u lišću vinove loze, u svim godinama istraživanja utvrđen je na tlu kisele reakcije (0, 29-0, 59) u odnosu na alkalno tlo (0, 20-0, 40). Utvrđeni odnos K/(Ca+Mg) po fenofazama, neovisno o reakciji tla, najširi je u fenofazi cvatnje (0, 31-1, 02) i sužava se prema berbi (0, 15-0, 34) u svim godinama istraživanja. Nepovoljni kationski odnos u najvećoj mjeri rezultat je antagonizma između K i Ca te K i Mg te nepovoljnih klimatskih prilika koje su rezultirale smanjenim usvajanjem Ca i Mg. Rezultati mineralnog sastava mošta pokazuju da su utvrđene vrijednosti K, Ca i Mg pod utjecajem reakcije tla, a u pojedinim godinama i klimatskih prilika. Detaljnom analizom mineralnog sastava mošta utvrđeno je da su koncentracije Ca i Mg u moštu u sve tri godine istraživanja veće na alkalnom tlu u odnosu na kiselo tlo. Za razliku od Ca i Mg koncentracija K u moštu bila je veća na alkalnom tlu samo u 2009. godini dok su u ostale dvije godine istraživanja veće koncentracije K utvrđene na kiselom tlu. Na koncentraciju šećera u moštu, u sve tri godine istraživanja, nije značajno utjecala reakcija tla, ali je utvrđen značajan utjecaj godine i interakcijski učinak reakcije tla i godine. Veće koncentracije šećera u moštu u 2009. i 2010. godini bile su na alkalnom tlu (27, 0 i 23, 1 % Brixa) u odnosu na kiselo tlo dok je veća koncentracija šećera u moštu (27, 7 % Brixa) utvrđena u 2011. godini na kiselom tlu. Veće koncentracije šećera u moštu na kiselom tlu povezane su s većim koncentracijama kalija u lišću na kiselom u odnosu na alkalno tlo. U sve tri godine istraživanja veće koncentracije ukupnih kiselina u moštu (5, 08- 7, 03 g L-1) bile su na tlu kisele reakcije u odnosu na alkalno tlo (4, 62-6, 37 g L-1). Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da je utjecaj reakcije tla i fenofaze na koncentraciju i dinamiku kalija, kalcija i magnezija te na njihov međusobni odnos u lišću vinove loze značajan, dok su kemijska svojstva i mineralni sastav mošta pod jačim utjecajem klimatskih prilika, osim ukupnih kiselina koje su redovito veće na tlu kisele reakcije.

kalcij, kalij, kiseline, K/(Ca+Mg), magnezij, mošt, reakcija tla, vinova loza, šećeri

nije evidentirano