hrvatski

Osnaživanje obitelji za razvoj pozitivnih odnosa

Monografija Osnaživanje obitelji za razvoj pozitivnih odnosa nastala je u sklopu znanstvenog projekta „Pedagoški aspekti odnosa u obitelji“, koji vodi prof. dr. sc. Jasminka Zloković, a financira Sveučilište u Rijeci. U njoj se razmatraju različiti aspekti etiologije obitelji i obiteljskih odnosa, uloga obitelji u životu i razvoju djeteta, prikazuju se različiti pogledi i teorijski koncepti kao i metodološki pristupi u ispitivanju funkcioniranja obitelji i obiteljskih odnosa. Ova je monografija usmjerena na pluralizam obitelji te komparativni pristup istraživanju obiteljskog nasilja. Prepoznavanje, opisivanje i razumijevanje neželjenih odnosa, rizičnih činitelja, posebice nasilja u obitelji ključne su stavke za prevenciju. Uzimajući u obzir kompleksnost obiteljskog nasilja, kao i posljedice koje ima na sve članove obitelji, a posebice djecu, izuzetno je važno fokusirati se na primarnu prevenciju. Knjiga se sastoji od sedam glavnih poglavlja koja se odnose na promjene u suvremenim obiteljima te izazove s kojima se susreću, navođenje različitih oblika nasilja i slike stanja u Hrvatskoj te usporedbu s drugim zemljama. Osim toga, pruža se prikaz istraživanja i njegovih najvažnijih rezultata. Zadnja dva poglavlja sistematiziraju i daju vrijedne prijedloge za osnaživanje obitelji koji će moći biti od koristi znanstvenicima i svim stručnjacima koji se bave izučavanjem i praktičnim potrebama te izazovima suvremenih (hrvatskih) obitelji. Motivacija za ovo istraživanje proizašla je iz nedovoljno podataka o obiteljskom nasilju s fokusom na partnersko nasilje – muškaraca nad ženama i žena nad muškarcima. Opći je cilj istraživanja bio prepoznavanje međusobnih neželjenih i nasilnih odnosa u obitelji između sadašnjih ili bivših partnera, promicanje nesegregacijskog i nediskriminirajućeg pristupa problemu obiteljskog i partnerskog nasilja. Svrha je istraživanja bila identificiranje problema kao pretpostavka pristupanju različitim prevencijskim razinama (primarna, sekundarna, tercijarna) u poticanju i razvijanju pozitivne komunikacije i poželjnih socijalnih vještina u međusobnim partnerskim kao i roditeljskim vještinama jer u velikom broju mogućih konflikata (ne)posredno sudjeluju i maloljetna djeca. Osim toga, svrha je otklanjanje društvenih predrasuda u kontekstu obiteljskog nasilja bez obzira na spol, životnu dob, obrazovanje ili bilo koje druge demografske varijable koje smo u ovome istraživanju postavili, afirmacija ravnopravnosti spolova u obiteljskom i javnom diskursu. Uz navedeno, cilj je ove monografije povećanje sigurnosti svih članova obitelji ugroženih nasiljem, otvaranje mogućnost međusobne pozitivne komunikacije i onda kada su ti odnosi narušeni, poticati pozitivne odnose u obitelji, poticati obiteljsku koheziju i fleksibilnost jer su to neki od relevantnih činitelja osnaživanja obitelji i poboljšanja kvalitete života njezinih članova, što je također svrha ovog istraživanja. Nasilno se ponašanje smatra naučenim i izabranim ponašanjem, što upućuje na to da ga je moguće spriječiti i promijeniti. Istraživanju je pristupilo sveukupno 1075 ispitanika od kojih je 43, 5 % doživjelo nasilje od člana obitelji /ili više njih, ili od trećih osoba i nije se branilo ; 18 % ih je doživjelo i branilo se, a njih je 2, 5 % počinilo inicirano nasilje prema nekome. Daljnja je deskriptivna analiza obuhvaćala samo žrtve i počinitelje partnerskog nasilja (N=200), od kojih je bio podjednak broj žena (52, 5 %) i muškaraca (47, 5 %). Ovim se istraživanjem steklo uvid u doživljene oblike nasilja, uzroke i posljedice partnerskog nasilja, zatim u moguće oblike pomoći i podrške najpotrebnijima te su ispitane posljedice partnerskog nasilja na djecu, bez obzira na spol žrtve i nasilnika. Poglavlje o ženama i muškarcima žrtvama i nasilnicima predstavlja jedno od važnih polazišta za nova nacionalna komparativna istraživanja jer se radi o u nas još neistraženu problemu i obiteljskoj tabu- temi, kao što je to do prije dva desetljeća bio problem nasilja na ženama, nad djecom, starijim osobama. Želja je autorica da ova monografija posluži znanstvenicima i stručnjacima svih profila za promišljanje o obiteljskim odnosima, njihovu osnaživanju i samim time o prevenciji obiteljskoga nasilja kao jednog od izraženih (obiteljskih) problema. Također, cilj je da sadržaj ove monografije bude znanstveni doprinos pedagogijskoj znanosti i pedagoškoj praksi. Osim toga, monografija naglašava izuzetnu važnost razvijanja svijesti o potrebama osnaživanja obitelji, posebice žrtava partnerskog nasilja, te neophodnost prevladavanja stereotipa i uvjerenja o njemu jer su oni glavne prepreke pružanju pomoći i podrške žrtvama nasilja. Težnja je bila da ova monografija bude na korist i pomoć studentima pedagogije, ali i svim nastavnicima, socijalnim radnicima, djelatnicima zdravstvene i pravne struke, kao i široj javnosti.

obitelj ; obiteljsko zajedništvo ; komunikacija ; pozitivni odnosi ; osnaživanje obitelji ; rizične obitelji i djeca

nije evidentirano