hrvatski

Istraživanje srednjovjekovne baštine Križevačke županije - temeljni problemi i novi pristupi

Nakon pionirskih istraživanja izvršenih do polovice 20. stoljeća, doprinos Lelje Dobronić proučavanju baštine srednjovjekovne Križevačke županije možemo držati začetkom interdisciplinarne metode u znanstvenoj obradi srednjovjekovne graditeljske baštine. Takva tvrdnja argumentirana je simultanim proučavanjem problema smještaja i obuhvata srednjovjekovnih zemljišnih posjeda, posebice onih viteških redova, s atribucijom do tada malo poznatih primjera srednjovjekovne sakralne arhitekture (županat Moravče, Glogovnica). Temeljni problemi s kojima se suočavala Lelja Dobronić mogu se sažeti u problematici donošenja zaključaka o srednjovjekovnoj arhitekturi i/ili zemljišnim posjedima na temelju podataka različitih razina vrijednosti, rangiranih od neospornih materijalnih dokaza do pučke etimologije. Unatoč novim spoznajama i drugačijim pristupima, ti temeljni izazovi istraživanja opstoje do danas. U predloženom radu donijet će se rezultati arheoloških, konzervatorsko restauratorskih i historiografskih istraživanja provedenih u posljednjih dvadeset godina te novom interpretacijom revidirati rezultate i metodologiju primijenjenu u vrijeme istraživanja Lelje Dobronić.

Križevačka županija, srednjovjekovna arhitektura

nije evidentirano