hrvatski

Transformacije povijesnog pejzaža Kvarnerskih otoka između antike i ranog srednjeg vijeka

Kasna antika, shvaćena u svom najvećem kronološkom opsegu (kako se danas sve više prihvaća), od Tetrarhije pa do Karla Velikog, razdoblje je velikih transformacija monumentalnog pejzaža na istočnome Jadranu. Fokusirajući se na prostor Kvarnerskih otoka kao case studies, nastojat će se ukazati na različite vidove promjena. One su uvjetovane ključnim političkim i društvenim mijenama, od kojih najveći utjecaj na transformacije pejzaža imaju kristijanizacija, Gotski ratovi te prodor Avara i Slavena u Dalmaciju u ranom 7. stoljeću. Kako početak razdoblja obilježava novi politički, društveni i ekonomski sustav kojeg uvodi Tetrarhija, tako je i kraj razdoblja obilježen dvjema epizodama: diplomatskim ratom Bizanta s jedne, Karolinga i Pape s druge strane u zadnjim desetljećima 8. stoljeća, te konačno franački prodor u Dalmaciju koji obilježava kraj kasne antike na ovim prostorima. Kombinacijom novih tehnologija i metoda istraživanja može se već u sadašnjem stanju istraživanja dati čitav niz podataka o transformaciji kulturnog pejzaža od 3. do 8. stoljeća. Promjene su u prvom redu vidljive u gradovima, Arba, Apsorus, Curicta, Fulfinum, od modela nastanka, preko Rimskog razdoblja do kristijanizacije, i, za tri od ta četiri grada, nastanka biskupskih sjedišta. U ruralnom se prostoru mogu pratiti modeli naseljavanja i korištenja zemlje, procesi napuštanja i ponovnog korištenja pojedinih naselja, izgradnje crkava i obrambenih sustava, pojave samostana, koji svaki na svoj način daju pečat transformacijama kulturnog pejzaža.

povijesni pejzaž, Kvarner, antika, kasna antika, rani srednji vijek

nije evidentirano