hrvatski

Deontičko rasuđivanje moralnim sadržajem

Deontička logika pruža koristan lingvistički i logički okvir za istraživanje kognitivnih procesa pri moralnom rasuđivanju. Cilj ovog istraživanja je provjeriti kako različiti sadržaji i tipovi pravila, te dileme koje oni induciraju (3x2x2 zavisni eksperimentalni dizajn) utječu na brzinu i točnost njihovog procesiranja. U tu svrhu dizajnirana je posebna eksperimentalna procedura, vrsta zadatka deontičkog rasuđivanja, kako bi se izolirao pojedini učinak i interakcija tih varijabli. Ispitanici su preuzeli ulogu nezavisnog suca i, koristeći jasno definirana pravila deontičke logike, procjenjivali u kojem su odnosu (fiktivni) pojedinci i zadana pravila: usklađenost, prekršaj ili supererogatornost (iznad dužnosti). Na temelju tog deontičkog odnosa im je zadatak bio redom ignorirati, kažnjavati ili nagrađivati pojedince. Mjere uspješnosti zadataka su bile vrijeme rješavanja i normativna točnost. Na temelju četiri oblika pravila: (1) obaveza, (2) ne-obaveza, (3) dopuštenje i (4) ne-dopuštenje su formirane dvije nezavisne varijable, tip pravila (obaveza i dopuštenje) i vrsta dileme koju proizvode (kažnjavanje vs. nagrađivanje). Sadržaji su bili moralni, konvencionalni i apstraktni, te su odabrani kombinacijom Parfitove (2016), Haidtove (2012) i Turielove (i sur., 1987) teorije. Utvrđena su sva tri glavna efekta na vrijeme rješavanja i razinu točnosti, te interakcije između tih varijabli. Rezultati ukazuju kako se generalno moralni sadržaji uspješnije procesiraju od konvencionalnih, a konvencionalni uspješnije nego apstraktni. Dileme kažnjavanja su se uglavnom dosljedno lakše razrješavale od dilema nagrađivanja, a obaveze lakše od dopuštenja. Metakognitivna sigurnost je bila veća kod procesiranja moralnih sadržaja, te je pri sve tri vrste sadržaja bila značajno povezana s vremenom rješavanja i točnošću. Moralno rasuđivanje se u ovom istraživanju slično procesiralo neovisno o ostalim varijablama ; a obaveze su se najbolje procesirale kada je pravilo konvencionalno. Pronađen je ozbiljan pad u efikasnosti procesiranja pravila koja dopuštaju nepoželjno ponašanje, s napomenom da je moralni sadržaj proizveo kompenzacijski učinak u toj eksperimentalnoj situaciji.

moral, konvencija, deontička logika, metakognitivna sigurnost

nije evidentirano