hrvatski

Ovisnost svjetline noćnog neba o atmosferskim uvjetima

Svjetlosno onečišćenje obuhvaća skup posljedica koje izaziva svaka promjena prirodne razine svjetlosti u noćnim uvjetima, nastala kao rezultat antropogenog djelovanja. Posljedice svjetlosnog onečišćenja imaju biološku dimenziju (utjecaj na biljke, životinje i ljude) no i energetsko-sociološku dimenziju (potrošnja energije i gubitak noćnog neba). Na ozbiljnost svjetlosnog onečišćenja utječe količina i svrha rasvjete, tehnologija osvjetljenja itd., kao antropogeni čimbenici te naoblaka, padaline, dim i prašina i sl. kao atmosferski čimbenici. Kontinuirana mjerenja u periodu od osam mjeseci pokazala su da je standardna vrijednost svjetline noćnog neba u gradu Zagrebu oko 17 magnitude s maksimalnom vrijednošću 18 mag u izrazito vedrim uvjetima. Utjecaj naoblake na količinu svjetlosnog onečišćenja na tlu je značajan (do 3 mag) u usporedbi s vedrim nebom bez Mjeseca.

svjetlosno onečišćenje

nije evidentirano