hrvatski

Između vjere i države: identitetska obilježja bolske dominikanske gimnazije u okviru jugoslavenskog srednjeg školstva tridesetih godina prošlog stoljeća

U radu se obrađuje djelovanje dominikanaca u Bolu na otoku Braču i njihovo nastojanje oko organizacije školstva. Nakon više promjena sjedišta i seljenja od Dubrovnika, Hvara do Bola, zahvaljujući djelovanju nekih istaknutih bolskih dominikanaca škola je od isključivo vjerskog učilišta postala privatna klasična gimnazija s pravom javnosti. Stvorilo je to niz novih okolnosti u djelovanju – s jedne strane olakšalo je ulogu dominikancima i osiguralo im stabilniji rad, a s druge je izazvalo otpore anticrkvenih i orjunaških udruga i glasila a i prosvjetnih vlasti. Osobito je to bilo izraženo u vrijeme diktature kralja Aleksandra i jačanja srpske hegemonije. Uz niz teškoća trebalo je i uskladiti nastavne sadržaje vjerskog učilišta s propisima i obveznim nastavnim redovima koje je propisivala jugoslavenska država. U radu se posebno obrađuje, kao primjer, nastavni red za školsku godinu 1932./1933. bolske gimnazije, uspoređuje s planovima nekih drugih klasičnih javnih gimnazija u Hrvatskoj, te analizira omjer tema i nastavnih jedinica iz dva predmeta – hrvatskog jezika i povijesti, kao predmeta u kojima se izrazito jako osjećao utjecaj političkih vlasti i vladajuće ideologije na školstvo.

obrazovanje, vjerske škole, javne škole, kurikulum, identitet

nije evidentirano