hrvatski

1. Mačke profesora Senkera: na primjeru Krležinih fiktivnih mačaka, fragmentarno, prema Krležinom mladenačkom anarhoindividualizmu

S obzirom na klasifikaciju Krležina dramskog stvaralaštva u pet stilsko-generičkih ciklusa koju je predložio Boris Senker (1996.), na temelju navedenoga dramsko-stilskoga pentagrama nastojat ću pratiti Krležine žene-mačke, i to na temelju zapisa u prvom dramskom fragmentu Salome (Saloma kao duhovita, frivolna mačka iz uvodno-okvirnoga dnevničkoga zapisa, koja ubija virilnu, pasju, psoliku moć na vlasti) kojim i otvara Davne dane (dnevnički zapis 24. veljače 1914.) zaključno (i s kronološkim skokom) s njegovom posljednjom dramom Put u raj (1970.) s dominantnom zoometaforom cvrčka, no i žene-mačke. Ukratko navedena će potraga krenuti od prvoga dnevničkoga zapisa Davnih dana u kojemu Krleža zapisuje autoironijsku, šablonsku pjesmu na njemačkom jeziku o Salomi kao angorskoj mački, a o sebi, odnosno, o poetskom subjektu kao mladom tigru: "Angora Katze Du, ein junger Tiger ich." Krležine žene-mačke kontekstualizirat ću u ovom eseju s obzirom na Krležinu negativnu antropologiju, ali i na mladenački anarhoindividualizam, koju ovom prigodom možemo sažeti njegovim konstativom iz novele Cvrčak pod vodopadom (1937.) o tome da smo svi mi (ipak) čikovi u mokraći. Tako točno…

Boris Senker, Miroslav Krleža, zoometafore, žena-mačka, mačka, književna animalistika

nije evidentirano