hrvatski

Znanost u društvu

Mnoge teme o kojima su samo znanstvenici donedavno raspravljali i donosili sudove postale su opće, »otete« su iz laboratorija, izuzete su iz isključive kompetencije onih koji objavljuju znanstvene radove. Tako su, na primjer, genetički modificirani organizmi, klimatski poremećaj, cijepljenje ili učenje o evoluciji postali teme u vlasništvu društva, laika, političara, a ne samo znanstvenika. Naravno, želja je mnogih znanstvenika da odluke koje se donose o tim pitanjima budu utemeljene na znanstvenim argumentima, da stajališta koja zauzimaju ne budu u suprotnosti sa zaključcima objavljenima u znanstvenim studijama. Iako pokušaji znanstvenika da se društvo »uskladi« sa znanošću mogu biti razumljivi, pretjerani i prerevni zahtjevi mogu se pretvoriti u pravi znanstveni imperijalizam. U borbi da se očuva središnje mjesto i utjecaj znanosti u takozvanom društvu znanja, pojavljuju se znanstveni advokati i slavne osobe koje društveni život žele pretvoriti u derivat znanstvenih istraživanja i eksperimenata. Tako se, na primjer, Neil deGrasse Tyson, svjetski poznati astrofizičar i komunikator znanosti, zalaže za uspostavu društva koje naziva »Racionalija«, svojevrsne države u kojoj se uređenje temelji na znanstvenim spoznajama i dokazima.

znanost, društvo, ideologija, imperijalizam

nije evidentirano