hrvatski

Inge Solis, "Crkve i kapele cresko-lošinjskog arhipelaga", I. dio: Grad Cres, Cres 2014. i Marijana Dlačić, "Crkve i kapele cresko-lošinjskog arhipelaga", II. dio: Grad Mali Lošinj, Mali Lošinj 2016.

Nizu zanimljivih monografija o otocima Cresu i Lošinju, koji su od davnina pa do danas usko povezani na različite načine, valja sada pridodati i dvije najnovije publikacije koje sadrže popis na njima postojećih crkava. Obrađeni su ne samo sakralni objekti koji su i danas u funkciji, nego i oni napušteni i ruševni, od kojih se mnogi nalaze u takvom stanju da je na terenu ponekad teško i prepoznati o kakvoj je građevini riječ. Knjige su nastale kao rezultat rada na istoimenom projektu koji je osmislila Inge Solis, njegova idejna začetnica i autorica izložbe koja je u Lošinjskome muzeju bila postavljena od 25. svibnja do 24. srpnja 2016. Diplomirana povjesničarka umjetnosti i profesorica filozofije Inge Solis, zaposlena kao kustosica u Creskome muzeju, u prvom je svesku obradila crkve i kapele na području pod današnjom administrativnom upravom Grada Cresa. Riječ je o sjevernom i središnjem dijelu najvećeg hrvatskog otoka, odnosno o područjima naseljâ Dragozetići, Beli, Predošćica, Cres, Lubenice, Pernat, Valun, Podol, Orlec, Martinšćica, Vrana i Stivan. Na naslovnici knjige našli su se zacijelo najdojmljiviji ostaci nekog creskog sakralnog objekta – crkva sv. Grgura kod davno napuštenog zaselka Padove, koju je 2014. fotografirala lošinjska srednjoškolska profesorica Sunčana Dundov. Profesorica povijesti i povijesti umjetnosti Marijana Dlačić, kustosica Lošinjskog muzeja, opisala je crkve i kapele na teritoriju pod današnjom administrativnom upravom Grada Malog Lošinja, koje osim otoka Lošinja obuhvaća i južni dio Cresa. Radi se o području Beleja, Ustrina, Osora i Punte Križe na južnom dijelu Cresa, potom Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog, Malog Lošinja i Velog Lošinja na otoku Lošinju te susjednih otokâ Suska, Srakana, Unija, Ilovika, Sv. Petra i Orude. Ovdje je za naslovnicu knjige odabrana crkvica sv. Mihovila na lokalitetu Mihojski kod Ustrina, a 2015. fotografirala ju je upravo autorica knjige Marijana Dlačić. Detaljni podaci koje u svojim katalozima autorice iznose odnose se na lokaciju pojedinog sakralnog objekta, razdoblje njegove izgradnje te opis i osnovne informacije. Za neke od njih predočen je i tlocrt zdanja, kao i sadašnja funkcija, ako postoji, odnosno ako crkva nije napuštena ili u ruševinama. Na kraju svake knjige donesen je popis crkava i kapela, a na zemljovidu su ucrtani navedeni objekti, označeni brojevima pod kojima se nalaze i u tekstu, čime čitatelj dobiva uvid u njihovu preciznu lokaciju. Za većinu crkava točna godina izgradnje nije poznata, ali je označeno barem približno razdoblje (stoljeće). Važno je spomenuti da su neke od zabilježenih crkava upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: primjerice, sv. Marija Magdalena kod Filozića te ruševine crkava sv. Martina u uvali Martinšćica, sv. Platona u uvali Sonte (obje kod Punte Križe), sv. Antuna Opata u blizini pastirskog stana Parhavca (koja je obnovljena prije nekoliko godina) te sv. Ivana na otočiću Orudi. Posebnu kategoriju čine crkve u Osoru koje su upisane u spomenuti Registar: sv. Marija od Anđela na Bijaru, sv. Marija na groblju, sv. Petar, sv. Gaudencije te župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Nikole). Ovim su lijepim izdanjem autorice ukazale na iznimno zanimljivu temu naše zavičajne prošlosti, predočivši na sažet i pregledan način, zainteresiranim čitateljima i čitavoj javnosti, čak 110 crkava na području Grada Cresa te njih 75 na području Grada Malog Lošinja. Broj od ukupno 185 sakralnih objekata jasno pokazuje da je otočno žiteljstvo bilo vrlo snažno vezano za katoličku vjeru te da je pučku pobožnost živjelo u punom smislu riječi. Na Cresu i Lošinju crkava ima mnogo, a neke su od njih tijekom prošlosti, sve do današnjeg vremena, ostale toliko slabo poznate da za njih nikad nije čulo ni lokalno žiteljstvo, a kamo li netko izvana. Zato je potreba tiskanja ovakvih izdanja i više nego neophodna i dobrodošla. Uostalom, i same su autorice u knjigama napomenule da je njihov cilj otkrivanje, valorizacija, zaštita i predstavljanje sakralnog arhitektonskog bogatstva obaju otoka. Marljivim radom na terenu ove vrsne poznavateljice obaju otoka, svaka za sebe, znalački su sastavile vrijedne knjige koje će budućim istraživačima creskog i lošinjskog kulturno-povijesnog i spomeničkog nasljeđa biti od neprocjenjive važnosti i koristi.

Cres, Lošinj, crkve, kapele

nije evidentirano