hrvatski

Sakralna baština u ruralnom turizmu Istre

U radu se razmatra sakralna baština kao dio antropogene atrakcijske osnove u ponudi ruralnog turizma Istre. Cilj rada je analizirati broj, prostorni raspored, potencijal i značaj sakralne baštine u ponudi ruralnog turizma Istre. Istra je pozicionirana kao turistička regija s najvećim brojem postelja, ukupnim brojem dolazaka i noćenja turista u Republici Hrvatskoj. Razvoj turizma zasniva na povoljnom geografskom položaju u blizini emitivnih tržišta Zapadne i Srednje Europe, pogodnoj klimi i vegetaciji, obilježjima mora, reljefu obale i unutrašnjosti, kulturnoj baštini, kulturnim ustanovama i raznolikim manifestacijama. U obogaćivanju ponude u posljednjih dvadeset godina uvode se novi oblici turizma poput ruralnog, sportskog i turizma baštine. Analizom statističkih pokazatelja o kulturnoj baštini utvrđeno je da se na prostoru Istre nalazi 316 registriranih zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Najveći udio u nepokretnim kulturnim dobrima čini sakralna baština s 91 lokalitetom s građevinama za vjerske potrebe (crkve) i redovničkim kompleksima (samostani). Prostornom analizom utvrđeno je da je zaštićena sakralna baština Istre raspoređena u 53 naselja na područjima 32 grada i općine. Najviše sakralnih spomenika nalazi se na područjima gradova Buzeta i Rovinja – po sedam lokaliteta. Izdvojeno po turističkim regijama najveći broj registriranih sakralnih spomenika je u turističkoj mikroregiji Unutrašnja Istra koja je prema broju ruralnih naselja i atrakcijskoj osnovi najpogodniji prostor za razvoj ruralnog turizma. Sakralna baština u Unutrašnjoj Istri integrirana je u fizionomijsku i antropogenu sastavnicu kulturnog krajolika i dio je ponude ruralnog, kulturnog, manifestacijskog i vjerskog turizma ove regije.

sakralna baština, kulturna dobra, Istra, ruralni turizam

nije evidentirano