Bioraznolikost plijesni u prašini nakon poplave (CROSBI ID 420674)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Kovačević, Ivana
Šegvić Klarić, Maja
hrvatski
Bioraznolikost plijesni u prašini nakon poplave
Poplava u općini Gunja u 2014. godini uništila je brojne domove te utjecala na promjene u koncentraciji i sastavu plijesni u različitim supstratima što se odrazilo i na sastav kućne prašine. Kako bi se utvrdio kvantitativni i kvalitativni sastav plijesni u prašini, u rujnu 2017. godini prikupljeni su uzorci prašine iz neobnovljenih (N = 5) i obnovljenih lokacija (N = 6) u Gunji uključujući obnovljene kuće i školu, kao i kuća i škole na kontrolnoj lokaciji u Gornjem Stupniku (N = 6). Na temelju makroskopskih obilježja kolonija poraslih na odgovarajućim hranjivim podlogama te mikromorfologije, a usporedbom s odgovarajućom literaturom plijesni su identificirane do razine roda, te kvantificirane. Plijesni rodova Aspergillus, Cladosporium i Penicillium izolirani su iz prašine s najvećeg broja lokacija (N = 16, N = 15, N = 15). Pri tome su plijesni roda Cladosporium izolirane u najvećoj koncentraciji (8, 6 x 105 CFU/g) i to na neobnovljenim lokacijama u Gunji, na DG-18 agaru. Aspergili su izolirani u 50 puta većim koncentracijama iz prašine s poplavljenog nego s kontrolnog područja, a kladosporije u 15 puta većim koncentracijama na obnovljenim nego na kontrolnim lokacijama te ih je 4 puta više bilo na neobnovljenim nego na obnovljenim lokacijama. Nadalje, penicilije su izolirane u najvećim koncentracijama na obnovljenim lokacijama i to do 14 puta većim nego na neobnovljenim ili kontrolnim lokacijama. Plijesni roda Alternaria i Wallemia te kvasci izolirani su iz prašine sa sve tri skupine lokacija (N = 10, N = 6, N = 14, po redu). Pri tome je Wallemia spp. izolirana samo na DG-18 agaru. Plijesni roda Phoma i Absidia izolirane su s po jedne lokacije i to jedne obnovljene i jedne kontrolne, po redu. Rezultati analize upućuju na rizik za zdravlje izloženih ljudi osobito u uvjetima povećane koncentracije plijesni u prašini. S obzirom na njihov genski potencijal biosinteze sekundarnih metabolita, po inhalaciji mikotoksinogenih čestica u dišnom sustavu izloženih ljudi mogu se ispoljiti toksični učinci.
poplava, plijesni u prašini, mikotoksini, Aspergillus, Cladosporium, Penicillium
nije evidentirano
engleski
Post-flood biodiversity of dustborne fungi
nije evidentirano
flood, dustborne fungi, mycotoxins, Aspergillus, Cladosporium, Penicillium
nije evidentirano
Podaci o izdanju
29
11.07.2018.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Zagreb, Hrvatska