hrvatski

Glasovanje osoba s intelektualnim teškoćama u kontekstu temeljnih ljudskih vrijednosti

Cilj je rada bio istražiti i prikazati razinu informiranosti osoba s intelektualnim teškoćama o političkim izborima te opisati razloge i načine zbog kojih osobe s intelektualnim teškoćama (ne) izlaze na izbore – dakle, dobiti jasniji uvid u fenomen političke participacije sudionika s intelektualnim teškoćama i ostvarivanja njihovih glasačkih prava tijekom sudjelovanja na političkim izborima. Uzorak čini heterogena skupina od deset osoba s intelektualnim teškoćama iz Centra za inkluziju, Osijek. Sudionici su u dobi između 28 i 65 godina. U istraživanju je primijenjena metoda razgovora (polustrukturiranoga intervjua) istraživača sa sudionicima. Razgovori su održani u prostorima Centra. Sudionici su odgovarali na tri temeljna pitanja postavljena tijekom intervjua. Uz svako su temeljno pitanje dodatno odgovarali na potpitanja istraživača. Podatci istraživanja prikazani su na kvalitativnoj razini. Rezultati razgovora upućuju na neodgovarajuću informiranost ispitanika o političkim izborima koja rezultira neosviještenošću ispitanika o svrsi političkih izbora i funkcionalnosti participiranja na izborima putem glasovanja. Također, slab je odaziv sudionika na izborima, a time i njihovo nedostatno korištenje vlastitih prava u smislu političke participacije kao osoba s invaliditetom. Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom ne smije ovisiti o (ne)spremnosti sustava ili volji pojedinaca, već ono mora biti primarnim ciljem inkluzivne politike i društva uopće.

izbori, osobe s intelektualnim teškoćama ; glasovanje ; politička participacija

nije evidentirano