hrvatski

Julije Knifer, apstrakcija i otvoreno djelo: O granicama tumačenja u semiotici i povijesti umjetnosti

U tekstu se argumentira teza da će povijest umjetnosti, čak i u njezinu „reformiranom” obliku kakav su prije gotovo trideset godina predložili Mieke Bal i Norman Bryson, moći će prihvatiti izazov što ga je pred nju postavio Julije Knifer samo ako: 1) pokuša razumjeti da je učinak umjetničkog djela vrlo često izvan dosega umjetničke spoznaje, tj. da može biti u domeni teorije reprezentacije, ideološke ili društvene kritike ; 2) u evaluaciji suvremene umjetnosti zastarjelu dijakronijsku poetiku stilova i razdoblja zamijeni sinkronijskim pristupom ; 3) Kniferovom radikalno ikonoklastičnom sustavu pristupi iz perspektive drugih radikalno ikonoklastičnih sustava, kao što su filozofija, psihoanalitička, književna ili glazbena teorija ; 4) odustane od pogrešne premise da je ključ svakog tumačenja u dijalektičkom srazu idealnog autora i idealnog čitatelja i 5) možda najbolnije, prihvati spoznaju da za najodvažnije epistemološke dosege Kniferove apstrakcije ona kao samostalna disciplina vjerojatno nikada neće postati zaslužna.

Julije Knifer, povijest umjetnosti, semiotika, hermeneutika, otvoreno djelo, apstraktno slikarstvo

nije evidentirano